šalju po 100-200 eura

U tri kvartala prošle godine, dijaspora poslala 4,2 milijarde eura u Hrvatsku

Pixabay

Hrvatska je od svih članica Europske unije najviše ovisna o radu svojih građana u inozemstvu. Europski smo rekorderi. Dosegli smo više od 7 posto udjela u BDP-u

Gotovo da ne postoji Hrvat koji radi izvan zemlje, a da barem dio
onoga što zaradi ne pošalje kući. Samo iz Njemačke u nepune tri
godine dijaspora je poslala više od 5 milijardi eura.

“I dalje vam omogućava standard u Njemačkoj da odvojite određeni
iznos za poslati doma i pomoć obitelji, za gradnju kuća i slično.
Prijatelji u mom krugu i s ljudima s kojima sam razgovarao
redovno odvajaju minimalno 100 eura za poslati svojim obiteljima
u Hrvatsku”, kazao je za RTL Danas Kristijan
Bodrožić
 koji živi u Berlinu u Njemačkoj.

O povratku u Hrvatsku ne razmišlja. “Povratak u Hrvatsku mi
trenutačno nije opcija jer su mi mogućnosti u Njemačkoj puno
veće. Pozicija na kojoj radim je atraktivna i teško je imati
takvu plaću u Hrvatskoj s obzirom na to da su cijene u potrošnji
više-manje iste”, kaže.

Velik dio novca dolazi i iz Irske gdje živi oko 20 tisuća Hrvata.
Sa suprugom i djecom za boljim životom otišla je
Ana-Marija Hota. U Dublinu živi već 10
godina.

“100-200 eura ovdje ne znači baš puno, dok u Hrvatskoj taj novac
pomogne ljudima, posebno onima koji su u mirovini” kaže. Osim što
novac šalju, ovdje i troše kada dođu na godišnji.

“Stvari koji si sada mogu priuštiti kada dođem kući, nikad prije
ne bih mogla niti pomisliti da ih kupim, dok sam imala svoj salon
u Hrvatskoj, te stvari nisu mi bile dostižne. Sad kada dolazim,
dolazim kao Europljanin koji troši svoje zarađene eure”, ističe
Ana-Marija.

Da su hrvatski iseljenici široke ruke, pokazuju i podaci HNB-a.
Iz Njemačke je pola milijuna Hrvata uplatilo jednu milijardu i
613 milijuna eura, iz Irske 456 milijuna, a iz Nizozemske 416
milijuna eura. Samo u prva tri kvartala prošle godine dijaspora
je poslala 4,2 milijarde eura. Usporedbe radi, 2022. godine taj
iznos bio je 5,1 milijardu eura.

“Devizne doznake po svom neto učinku za platnu bilancu u
Hrvatskoj su ekvivalent onome što predstavlja neto priljev od
turizma ili što predstavlja priljev sredstava Europskih fondova”,
zaključuje ekonomski stručnjak Mladen
Vedriš
.

Hrvatska je od svih članica Europske unije najviše ovisna o radu
svojih građana u inozemstvu. Europski smo rekorderi. Dosegli smo
više od 7 posto udjela u BDP-u. “Usporedimo li se sa zemljama s
nama u okruženju koje nisu u Europskoj uniji, od nas su puno
ovisnije u tom smislu i Crna Gora, i BiH, i Kosovo, i Srbija što
očito govori puno o gospodarstvu, a i o broju iseljenih”,
komentirala je Sanja Klempić Bogati,
demografkinja s Instituta za migracije i narodnosti.

U samo deset godina iznos koji su iseljenici poslali u Hrvatsku
se utrostručio. Ekonomisti tvrde, trend je zabrinjavajući. “Jer
govori o tome koliko je ljudi otišlo, koliko ljudi svoju
budućnost gradi vani, a mi premalo govorimo o reemigraciji” kaže
Vedriš.

A gdje odlazi novac iz Hrvatske? U Bosnu i Hercegovinu u prva tri
kvartala 2023. godine otišlo je 218 milijuna eura, u Njemačku
102, 98 u Srbiju, 42 milijuna u Sloveniju, a u Nepal 46 milijuna
eura. Usporedimo li ove podatke s 2021. godinom, u Nepal je
otišlo 13 milijuna eura, u BiH 192 milijuna eura, 111 u Njemačku,
a u Srbiju 64 milijuna eura, pokazuju podaci HNB-a.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari