Analitičari ocjenjuju da tržište rada ostaje snažno, pa raste i potreba zapošljavanjem stranih radnika i umirovljenika
Snažna potražnja za radnom snagom nastavljena je i tijekom
prošlom godine, ali nešto manjim intenzitetom nego prethodne
dvije godine, pokazuje OVI, mjesečni indeks online oglasa
slobodnih radnih mjesta Ekonomskog instituta. U odnosu na 2022.
godinu porastao je 3,6 posto, dok je u usporedbi s pretkriznom
2019. godinom veći za 37 posto, “što upućuje na to da je
potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim
razinama”.
Gotovo čitav doprinos godišnjem rastu potražnje za radnicima
imali su oglasi u kojima se traže radnici sa srednjom stručnom
spremom, što i nije iznenađujuće imajući u vidu strukturu
ekonomije i sektore koji potiču rast. Potražnja za zaposlenicima
s visokom stručnom spremom i niskom kvalifikacijom pridonijela je
za tek pola postotnog boda. “Stoga se i udio oglasa sa srednjom
stručnom spremom povećao za 1,2 postotna boda na 61,9 posto, dok
su se udjeli i visoke stručne spreme i niske kvalifikacije
smanjili tijekom 2023. godine”, objašnjava Ekonomski institut,
piše Jutarnji list.
Tome u prilog govore i podaci o najtraženijih pet zanimanja među
kojima su se nalazila zanimanja prodavača, konobara,
kuhara, skladištara i vozača koji se u odnosu na 2022.
sa šestog popeo na peto mjesto i tamo zamijenio zanimanje
knjigovođe. Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za
radom zabilježili su oglasi u kojima se traže prodavači,
skladištari i vozači, dok je najviše pao interes za programerima,
informatičarima, dizajnerima i kuharima. Na rang ljestvici
najtraženijih zanimanja programeri su pali s 12. na 23. mjesto,
dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta
(teleoperateri s 23. na 19., a učitelji s 14. na 10. mjesto).
Analitičari ocjenjuju da tržište rada ostaje snažno, pa raste i
potreba zapošljavanjem stranih radnika i umirovljenika. Iako će
trendovi u ovoj godini djelomično ovisiti o razvoju gospodarske
situacije u europodručju i ostalim tržištima, glavna odlika
domaćeg tržišta rada i dalje ostaje manjak radne snage u
pojedinim djelatnostima.