Od 1. siječnja 2024. godine tih će 16 radnih nedjelja biti raspoređeno u razdoblju od svih 12 mjeseci. Zakon brani temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor te rješava pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog
Nova godina donosi brojne novosti za hrvatske građane, piše
Net.hr.
Izmjenama Zakona o trgovini, koje su 2023. stupile na snagu, rad
nedjeljom dopušten je samo 16 nedjelja tijekom godine. Budući da
je zakon stupio na snagu polovicom godine, točnije 1. srpnja, tih
16 nedjelja trgovci i poslodavci mogli su rasporediti na šest
mjeseci. Od 1. siječnja 2024. godine tih će 16 radnih nedjelja
biti raspoređeno u razdoblju od svih 12 mjeseci.
Vlada je još krajem veljače Hrvatskom saboru uputila Konačni
prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prema
kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci
bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
“Našli smo model od 16 radnih nedjelja i mislim da je to dobar
balans koji će pridonijeti i pravima radnika i obiteljskom
životu. Željeli smo to napraviti na način da bude održivo i
kvalitetno, a u procesu donošenja odluka konzultirani su svi
zainteresirani”, rekao je tada premijer Andrej Plenković.
Nedavno smijenjeni ministar gospodarstva i održivog razvoja,
Davor Filipović, poručio je tada kako se Konačnim prijedlogom
Zakona o trgovini uređuje temeljno pravo radnika u trgovini na
tjedni odmor te se rješava pitanje ravnoteže između privatnog i
poslovnog, što se u svim istraživanjima javnog mijenja pokazalo
kao nešto jako važno građanima.
Sezonalnost i mikrolokacije
Radno vrijeme u trgovini, kako je kazao, regulira se na način da
su trgovine zatvorene nedjeljom i onda kada su blagdani, a tjedni
maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje
od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati.
“Kada se ovaj konačan prijedlog Zakona usporedi s prvim čitanjem,
mi smo zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog
obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno
rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti, predvidjeli dio
iznimki koje će raditi i nedjeljom. U odnosu na prvo čitanje, iz
tih iznimaka maknute su pekarnice jer smo uzeli u obzir sve ono o
čemu se raspravljalo na odborima i u Saboru”, rekao je Filipović.
Odabir trgovaca za neradnim nedjeljama gleda se s osnove
individualnih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih
relevantnih čimbenika. U tjednima u kojima je nedjelja radna,
najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini
maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do
nedjelje.
Zakonom se propisuju iznimke od općeg pravila koje se nalaze
unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih
kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe,
brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila,
benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i
vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara
za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih
marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te
proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim
propisima.
Također, iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih
proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na
štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih
poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na
veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te
prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
Distribucija tiska putem kioska, kao posebnog oblika prodaje
izvan prodavaonica, može biti otvorena nedjeljom i blagdanom u
vremenu od 7 do 13 sati. Navedene iznimke su propisane zbog
potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih
usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i
blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
Nema jedinstvenog stava trgovaca
“Mišljenja smo kako je najbolja opcija ostaviti rad nedjeljom na
odabir poslodavcima, uz poštivanje svih zakonskih obaveza i
adekvatno plaćanje radnika te ističemo da se načelno protivimo
intervencijama u radno vrijeme dijela poduzetnika”, istaknula je
tada Hrvatska udruga poslodavaca.
Udruga Glas poduzetnika smatra ovaj zakon diskriminirajućim, a
brojni su gradovi blagdane proglašavali sajamskim danom kako bi
zaobišli zabranu rada barem za dio trgovina. Iz Ministarstva
gospodarstva i održivog razvoja podsjetili su da je proglašavanje
sajamskih dana predviđeno Zakonom o trgovini i naglasili da to
nije nepoštivanje zakona niti je riječ o “rupi u zakonu” nego o
korištenju mogućnosti koju su Vlada RH i Hrvatski sabor svjesno
propisali.
Split je primjerice otišao i korak dalje i uz Veliku Gospu svaku
nedjelju do kraja rujna proglasio sajamskim danom. U Splitu se
nije slavilo ništa jer praznik nije, a ni blagdan, no iz grada
podno Marjana uspješno su tako doskočili vladinoj zabrani rada
nedjeljom. Slavili su tek vlasnici štandova koji su smjeli
raditi, a da im se ne piše jedna od 16 dopuštenih nedjelja.
Osim za radnike, Zakon o trgovini diskriminira i poslodavce. Za
početak, veliki trgovački lanci su u prednosti. Oni mogu lakše
rasporediti dopuštenih 16 radnih nedjelja među velikim brojem
trgovina. Posebno će profitirati trgovački lanci koji su se
orijentirali na male prodavaonice. Oni s manjim brojem
prodavaonica teže će organizirati poslovanje, prenosi
Net.hr.
Ostaje za vidjeti kako će trgovci raspodijeliti 16 nedjelja kroz
cijelu 2024. godinu, a spomenimo i to da ako blagdan pada u
nedjelju, tada se nedjeljom ne radi i ta nedjelja ne ulazi u
iznimku od 16 radnih nedjelja.
Dodatno napominjemo, da temeljem članka 1. Zakon o blagdanima,
spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj blagdani i
neradni dani su:
- siječnja – Nova godina
- siječnja – Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
Tijelovo - svibnja – Praznik rada
- svibnja – Dan državnosti
- lipnja – Dan antifašističke borbe
- kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan
hrvatskih branitelja - kolovoza – Velika Gospa
- studenoga – Svi sveti
- studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan
sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje - prosinca – Božić
- prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan