Broj prometnih nesreća u padu, jedna slavonska županija predvodi pozitivan trend po stradalima

U skladu s tendencijom daljnjeg smanjenja smrtnosti na hrvatskim cestama izrađen je šesti Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.-2030. godine

Iza nas je još jedan svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća (World Day of Remembrance) koji se obilježava svake treće nedjelje u studenom.

Pod sloganom “Zapamti Podrži Djeluj” (engl. “Remember Support Act”), cilj obilježavanja je sjećanje na ljude koji su izgubili živote ili su teško ozlijeđeni u prometnim nesrećama.

Cilj Svjetskog dana također je i pružanje podrške žrtvama cestovnog prometa i njihovim obiteljima, s naglaskom na sjećanje na sve ljude koji su izgubili živote ili su teško ozlijeđeni u prometnim nesrećama, prepoznavanje važnosti hitnog medicinskog zbrinjavanja, bolju provedbu zakonskih odredbi u slučaju izazivanja prometne nesreće, davanje kvalitetnije podrške žrtvama prometnih nesreća i njihovim obiteljima i promicanje znanstveno utemeljenih inicijativa za sprječavanje prometnih nesreća, odnosno smrti i ozljeda na cestama.

Prometne nesreće u Hrvatskoj

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je prema broju prometnih nesreća treća najgora država Europske Unije, a iza nje se nalaze Bugarska i Rumunjska. Da sve ne bude tako crno, broj prometnih nesreća se u Hrvatskoj, polako, ali sigurno, smanjuje.

Tako je broj prometnih nesreća u Hrvatskoj s preko 13 tisuća 2010. i 2011. godine pao na ispod 10 tisuća 2019., 2020. i 2021. godine, jedva prešavši ovu brojku 2022. godine. Najbolja godina u ovom kontekstu bila je pandemijska 2020. godina kada je zabilježeno tek 7 710 prometnih nesreća.

Osim što pada i broj prometnih nesreća, veoma je pozitivno što pada i broj ozlijeđenih i poginulih u prometnim nesrećama u Hrvatskoj. Ovo nedvojbeno pokazuje povećanje savjesnosti vozača tijekom vožnje, ali može i posvjedočiti o poboljšanju cjelokupne cestovne infrastrukture. S negativnih rekordnih godina 2010. i 2011. godine kada je u prometnim nesrećama živote izgubilo više od 18 tisuća državljana republike Hrvatske, posljednjih godina ovaj broj smanjio se za više od 5 tisuća. Ponovo, najbolja godina od kad je mjerenja je pandemijska 2020. godina. Uz ove podatke važno je naglasiti i broj izgubljenih života koji se od 2010. do danas gotovo prepolovio.

Prometne nesreće u Hrvatskoj prema županijama

Prometne nesreće u Hrvatskoj jako variraju prema županijama. Očekivano, najveći broj prometnih nesreća s nastradalima osoba zabilježene su u županijama s najvećim središtima. Zbog toga, crnu listu osoba ozlijeđenih u prometnim nesrećama predvodi grad Zagreb, a slijede ga Splitsko-dalmatinska županija, Primorsko-goranska županija i Zagrebačka županija. Ipak, najviše poginulih osoba zabilježila je Splitsko-dalmatinska županija koju slijedi grad Zagreb, Osječko-baranjska županija te Zagrebačka i Vukovarsko-srijemska županija. Među svim hrvatskim županijama potrebno je istaknuti Požeško-slavonsku županiju koja je zabilježila najmanji broj prometnih nesreća s ozlijeđenim i najmanji broj prometnih nesreća s poginulim osobama.

Sigurnost na hrvatskim cestama

Sigurnost cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj prema statističkim pokazateljima iz godine u godinu bilježi trend poboljšanja. Od 2013. do 2022. godine na hrvatskim su se cestama dogodile 320 044 prometne nesreće. U tim je nesrećama nastradalo 138 960 osobe: poginulo je 3080 osoba, teško je ozlijeđeno 26 889 osoba, a 108 991 osobe su lakše ozlijeđene.

U skladu s tendencijom daljnjeg smanjenja smrtnosti na hrvatskim cestama izrađen je šesti Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.-2030. godine. Donijela ga je Vlada Republike Hrvatske 29. srpnja 2021. godine te je s tim datumom i stupio na snagu, a njime se planira smanjiti smrtnost na hrvatskim cestama za 50% do 2030. godine.

Opći cilj Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa do 2030. godine usmjeren je na ostvarenje 50% smanjenja broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu.

Ono na što Ministarstvo unutarnjih poslova republike Hrvatske opetovano upozorava su najčešći krivci prometnih nesreća u Hrvatskoj, a to su alkohol, umor, korištenje mobitela u vožnji, brzina, a kod mladih vozača i neiskustvo. Policija još jednom najavljuje pooštravanje kazni za najčešće krivce prometnih nesreća u Hrvatskoj, a ako ni to nije dovoljno skreće pažnju da u slučaju i najmanje prometne nesreće auto osiguranje može porasti i do 70%.