Država će dati 9300 eura po vozilu koje vlasnik ne smije prodati dvije godine. Iako su vlasnici električnih automobila zadovoljni uštedama, glavni su problem punionice kojih je malo, često ne rade, a i skuplje su nego u drugim zemljama
RTL navodi da je država dala 9000 eura, a 13.000 eura dao je i
Zdenko Dubovečak, koji se već 10 mjeseci vozi na
struju. Tako se štedi na gorivu, a servisa za automobil gotovo da
i nema.
Zdenko je za RTL naveo prednosti: “Mislim da je značajna ušteda u
odnosu na to koliko sam prešao kilometara – to je sad već 12.000
kuna uštede u 10 mjeseci. Kad usporedim to s drugim autom koji je
dizelaš i malo veći, sigurno je negdje oko 10 tisuća kuna
ušteda.”
Prošle godine je registrirano gotovo 1400 novih električnih
automobila. Iako ih sada voze tek rijetki, u budućnosti bi
trebali svi.
“Ako mi baš treba, onda stavim ga i po danu da se puni, ali
najviše po noći. Priključim ga u 21 sat, ujutro je pun i to je
to. Koliko mogu prijeći kilometara ovisi o temperaturi – ovo
ljeto sam napravio rekord od 250 kilometara, a deklariran je da
može prijeći 230, zimi oko 180 kilometara i to ako je vanjska
temperatura 0 Celzijusovih stupnjeva. Baterije dosta osciliraju”,
objasnio je Zdenko.
Ove godine se otvara prilika za kupnju uz pomoć države. Osim
električnih, poticat će se i kupnja hibridnih te vozila na plin i
vodik. Javni poziv za dodjelu subvencija trebao bi biti raspisan
do kraja listopada ili najkasnije u studenom. Umjesto najbržeg
prsta, zadnje dvije godine prijave se podnose preko ovlaštenih
trgovaca automobila uz uplatu akontacije.
“To se pokazalo kao puno učinkovitiji model. Iako su i dalje
limitirana sredstva i ne mogu svi dobiti poticaje, ovako se
osiguralo da gotovo 100 posto poticaja bude dodijeljeno i
iskorišteno, a ne 40 do 60 posto kao što je to bilo prije s
najbržim prstom”, rekao je za RTL Danas Tin
Koren, tajnik udruge “Strujni krug”.
Uz poticaje je moguće kupiti jedno vozilo koje ne smijete prodati
najmanje dvije godine. Najprodavaniji električni modeli su
Renault, Dacia, Tesla i Volkswagen. Igor Kolovrat, inače
stručnjak za e-mobilnost, na struju vozi već godinama.
“Moje vozilo ima više od 500 konja, ima prijeđenih više od 300
tisuća kilometara. Ako usporedimo to s potrošnjom benzinca od 500
konja, ja sam uštedio više od 70 tisuća eura samo na benzin, a da
ne računam rezervne dijelove i drugo”, rekao je.
Iako je broj punionica za električne automobile sve veći, one
često zjape prazne. “Ako morate ići na javne punjače vi ste
nagrabusili jer najčešće ne rade i užasno su skupi – najskuplji u
Europi. Punjači u Hrvatskoj koštaju dva do tvari puta skuplje
nego oni u Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, da ne govorim o
Norveškoj gdje je većina javnih punjača besplatna i gdje ne
plaćate PDV prilikom kupnje električnog vozila”, rekao je
Kolovrat.
U posljednjih 9 godina država je s 48 milijuna eura sufinancirala
kupnju gotovo 8700 vozila na struju.