Najveće zagađenje, usporedivo s najteže pogođenim dijelovima Europe, zabilježeno je u područjima Gradiške, Slavonskog Broda, Osijeka i Vinkovaca
Europa suočava se s ozbiljnom krizom u području javnog zdravstva, s obzirom na činjenicu da gotovo svi stanovnici na kontinentu žive u područjima s visokim razinama zagađenja zraka, otkriva istraživanje objavljeno u The Guardianu. Istraživači su izradili i interaktivnu kartu koju možete pregledati na poveznici.
Ova analiza, temeljena na visokokvalitetnim metodama prikupljanja podataka, uključujući detaljne satelitske snimke i mjerenja s više od 1400 zemaljskih nadzornih stanica, otkriva alarmantnu situaciju vezanu uz onečišćenje zraka. Čak 98 % stanovništva živi u područjima s visokom koncentracijom štetnih čestica u zraku, koje premašuju smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Gotovo dvije trećine ljudi živi u područjima gdje je kvaliteta zraka lošija od smjernica WHO-a za više od dvostruko.
Najteže pogođena zemlja u Europi Sjeverna je Makedonija, gdje gotovo dvije trećine stanovništva živi u područjima s onečišćenjem zraka četiri puta većim od preporuka WHO-a. U četiri područja u toj zemlji, uključujući glavni grad Skopje, koncentracija štetnih čestica čak je šest puta veća od preporuka.
Istočna Europa ima znatno veće probleme s onečišćenjem zraka u usporedbi sa zapadnom Europom, osim Italije, gdje više od trećine stanovnika u Padskoj nizini i okolnim područjima udiše zrak sa četiri puta više štetnih čestica nego što preporučuje WHO.
Što se tiče Hrvatske, najmanje onečišćenje zabilježeno je u dijelovima Gorskog kotara, Istre i na otocima. S druge strane, najlošija je situacija uz rijeke Unu i Savu, od Hrvatske Kostajnice do granice sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, gdje su koncentracije štetnih čestica znatno iznad preporuka WHO-a. Gradovi Zagreb i Split također imaju dvostruko veće koncentracije od dopuštenih granica.
Najveće zagađenje, usporedivo s najteže pogođenim dijelovima Europe, zabilježeno je u područjima Gradiške, Slavonskog Broda, Osijeka i Vinkovaca.
The Guardian surađivao je sa stručnjacima za zagađenje
kako bi stvorili interaktivnu kartu koja identificira
najkritičnije točke na kontinentu. Mjerenja se odnose na PM2.5
čestice, iznimno sitne čestice u zraku koje uglavnom potječu od
izgaranja fosilnih goriva. Neke od ovih čestica mogu prodrijeti u
pluća i krvotok, šteteći gotovo svaki organ u tijelu. Trenutačne
smjernice WHO-a preporučuju da prosječne godišnje koncentracije
PM2.5 ne prelaze pet mikrograma po kubnom metru (µg/m3). Nova
analiza pokazuje da samo 2 % europskog stanovništva živi u
područjima unutar ovih smjernica. Stručnjaci procjenjuju da
onečišćenje PM2.5 uzrokuje oko 400.000 smrtnih slučajeva godišnje
diljem Europe.
“Ono što jasno vidimo jest da gotovo svi u Europi udišu zrak koji je štetan za zdravlje”, istaknuo je.
Ostali podatci iz istraživanja uključuju sljedeće činjenice:
- Gotovo svi stanovnici sedam istočnoeuropskih zemalja (Srbija, Rumunjska, Albanija, Sjeverna Makedonija, Poljska, Slovačka i Mađarska) udišu dvostruko više čestica od preporuka WHO-a.
- Više od polovine stanovništva u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji živi u područjima s četiri puta višim koncentracijama čestica nego što preporučuje WHO.
- U Njemačkoj, tri četvrtine stanovništva žive u područjima s najmanje dvostruko više čestica nego što smjernice WHO-a dopuštaju. U Španjolskoj ta brojka iznosi 49 %, a u Francuskoj 37 %.
- U Ujedinjenom Kraljevstvu, tri četvrtine stanovništva žive u područjima s povećanom koncentracijom čestica, a gotovo četvrtina u područjima s još višim razinama od preporuka WHO-a.
- Gotovo 30 milijuna Europljana živi u područjima s koncentracijama čestica koje su najmanje četiri puta veće od smjernica WHO-a.
- Švedska izdvaja se kao pozitivan primjer, s područjima gdje koncentracije PM2.5 ne prelaze dvostruke vrijednosti preporuka WHO-a.
Zagađenje zraka postalo je ključni problem u Europi, a Europska je unija pod pritiskom da hitno djeluje kako bi riješila ovu rastuću krizu javnog zdravlja. Europski je parlament nedavno usvojio smjernice WHO-a o PM2.5 do 2035. godine, koje će postati obvezujuće kada se finalizira u pregovorima s Vijećem EU-a. Ove smjernice predviđaju smanjenje dopuštenih godišnjih koncentracija PM2.5 sa sadašnjih 25 µg/m3 na pet µg/m3.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da je hitno potrebno poduzeti mjere kako bi se riješio ovaj problem. Postoji sve više dokaza o štetnim učincima onečišćenja zraka na gotovo sve organe u tijelu te se povezuje s raznim zdravstvenim problemima, uključujući bolesti srca i pluća, rak, dijabetes, depresiju, mentalne poremećaje, kognitivne probleme i nisku porođajnu težinu.
Nedavna istraživanja sugeriraju da zagađenje zraka godišnje uzrokuje milijun mrtvih novorođenčadi, te da mladi ljudi koji žive u gradovima već imaju milijarde štetnih čestica iz zagađenog zraka u svojim srcima.
Dr. Hanna Boogaard, stručnjakinja za onečišćenje zraka u Europi pri američkom Institutu za zdravstvene učinke, naglašava da je nova analiza ključna za rasprave o onečišćenju zraka i njegovim učincima na kontinentu. Ona ističe da se stotine tisuća smrtnih slučajeva godišnje mogu spriječiti, a isto tako ne uključuje brojne slučajeve ozbiljnih bolesti, godina života s invaliditetom, hospitalizaciju i druge štetne učinke zagađivača.
Hanna Boogaard također ističe da pooštravanje regulativa EU-a predstavlja jedinstvenu priliku za postizanje značajnih poboljšanja u javnom zdravlju u Europi.
Iako neka mjesta i gradovi diljem Europe već poduzimaju korake kako bi se borili protiv onečišćenja zraka, uključujući uvođenje zona s ultraniskim emisijama, smanjenje prometa te promicanje pješačenja i vožnje biciklom, stručnjaci ističu da je potrebno brže djelovanje s obzirom na rastuće dokaze o štetnosti onečišćenja zraka.
Osim toga, istraživanja pokazuju da siromašnije zajednice često žive u područjima s najgorim onečišćenjem zraka unutar istih zemalja. To ilustrira ekološku nepravdu s kojom se suočavamo u EU, pri čemu zemlje s nižim prihodima često pate najviše.
Podatci za istraživanje prikupljeni su uz suradnju znanstvenika s Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj i Švicarskog instituta za tropsko i javno zdravstvo, u okviru projekta Expanse koji financira EU. Za modeliranje prosječnih godišnjih razina PM2.5 čestica u Europi u 2019. godini koristili su različite izvore podataka, uključujući satelitske podatke visoke rezolucije, podatke iz postaja za praćenje onečišćenja zraka te informacije o korištenju zemljišta. Iako se razine onečišćenja zraka od tada nisu značajno promijenile, postoje mjesta gdje su uvedene stroge mjere za suzbijanje onečišćenja i ostvarivanje napretka. Ovo istraživanje pruža jednu od najpreciznijih i najopsežnijih slika o onečišćenju zraka diljem Europe.
Vermeulen konačno poziva političare da budu hrabri i ambiciozni te da poduzmu hitne korake kako bi se suočili s ovom krizom, piše Index.hr.