Vlada je zamrznute cijene vezala uz točne gramaže pa bi i proizvođači i trgovci tu mogli pronaći prostor za zaobilaženje. A da je vaša omiljena čokolada postala sve tanja, a pakiranje tjestenine jedva dovoljno za dva ručka - nije novost. Da, varaju nas na gramaži, a taj fenomen već ima i ime - shrinkflacija
Sve je prije desetak godina krenulo s čokoladom kad je s početnih
100 grama standard postao 90, pa 80, a danas se “otopila” na
mršavih 75, pa čak i 67 grama, piše Danas.hr.
Ispuhala se i tjestenina koja se sada uglavnom prodaje, u
najboljem slučaju po istoj cijeni, ali u pakiranju od 400 grama.
Postupno se smanjuje i količina deterdženta za rublje. S jedne
litre spao je na 855 mililitara. Proizvodi su sve manji, a gotovo
da više ne postoji onaj koji je zadržao istu težinu, ali i
cijenu.
Ogorčenost kupaca sve je veća, što s cijenama, a što jeftinim
trikovima.
“Naprave veliko pakovanje, mi se poradujemo, idemo to kupiti.
Pogledate na ambalaži 400 grama ili čak 350. Super je ponuda, kao
– a cijena je kao da kupuješ proizvod od pola kilograma”,
ispričala nam je Zagrepčanka Slavica.
To je primijetila i Milka. “Ljubiteljica sam slatkoga i keksi
koji su bili prije po pola kilograma pakiranje, sad su 220 grama
ili 300”, istaknula je.
Hrvoje kaže da s obzirom da se radi o istom proizvodu, samo sa
smanjenom gramažom, kupac više nema izbora pa mora kupiti ono što
je ponuđeno.
Ovaj bizaran fenomen koji je uzrokovala inflacija – zove se
shrinkflacija, u doslovnom prijevodu skupljanje. A takvih
primjera u trgovini je bezbroj.
Najveća smanjenja doživjela su pakiranja smrznute ribe, voća i
povrća, kojih danas dobivamo za trećinu manje nego prije
inflacije.
Smanjio se i čokoladni puding koji je s 200 grama pao na 175, a
voćni jogurt na 150 grama.
“Čula sam obrazloženje jedne predstavnice proizvođača da oni vode
računa o zdravstvenom stanju potrošača pa su zato manje količine
da bi ljudi manje jeli”, govori nam predsjednica Hrvatske udruge
za zaštitu potrošača Ana Knežević.
Dodaje da tu postoji jedno ali – a to je da ne računa o stanju
novčanika potrošača. “Ako manje kupujemo onda bi trebali i manje
platiti, ali o tome ne vode računa”, smatra.
Iako manja količina proizvoda za isti iznos u konačnici nije
ništa drugo nego podizanje cijene, zakonski gledano sve je čisto
i legalno.
Konzultant za prodaju Emil Pavić objašnjava da su sve to stvari
na koje potrošači pristaju.
“Mi kao potrošači imamo moć i novac i dokle god budemo pristajali
na te nove uvjete, dok god se gramaže budu smanjivale, dok god
cijene budu rasle a mi na to pristajali – ne odbijali kupnju i ne
smanjivali svoju potrošnju i trgovci i proizvođači će nastaviti s
tom praksom”, tvrdi.
Osim u manjoj količini proizvoda ušteda se ostvaruje i na
pakiranju, skladištenju, ali i transportu. Pitanje je samo zašto
manje troškova, ali i grama nismo osjetili i na cijeni.