Broj osiguranih osoba mijenja se iz dana u dan, a na dan 17. kolovoza policu osnovnog zdravstvenog osiguranja imale su 3.999.583 osobe, dok je policu dopunskog zdravstvenog osiguranja imalo 2.184.137 osoba. Najviše osiguranih osoba, kažu u HZZO-u, osigurano je temeljem zapošljavanja, umirovljenja i redovnog školovanja
HZZO je u svojoj akciji čišćenja popisa osiguranika od onih koji
na zdravstveno osiguranje realno nemaju pravo, do srpnja s popisa
brisao oko 106.000 osiguranika. Procjenjuje se da će temeljem
toga zdravstveni budžet na godišnjoj razini uštedjeti više od 30
milijuna eura, jer otprilike toliko stajao je u 2022. godini
trošak zdravstvenih usluga na osobe koje zapravo nisu imale pravo
na zdravstveno osiguranje HZZO-a, piše Novi list.
Mahom je riječ o hrvatskim građanima koji su hrvatsko zdravstveno
zadržali nakon odlaska u inozemstvo dok su se u HZZO-u i dalje
vodili kao nezaposleni, a s iskaznicom HZZO-a bi dolazili u
Hrvatsku kad bi im zatrebao pregled, lijek, obrada ili bolničko
liječenje.
Na ortopedska pomagala za te osiguranike HZZO je u 2022. godini
potrošio 967.676,87 eura ili gotovo milijun, na posjete
liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 1,2 milijuna eura,
na recepte za lijekove sedam milijuna eura, na bolničko liječenje
7,5 milijuna eura, dok je usluge u specijalističko-konzilijarnoj
zaštiti, što obuhvaća dijagnostičke pretrage i preglede
specijalista, lani utrošeno čak 9,3 milijuna eura. Ukupno je,
dakle, na različite zdravstvene usluge za tih 106.000 osiguranika
u jednoj godini potrošeno 26 milijuna eura, piše Novi list.
Početkom travnja je HZZO, podsjetimo, poslao oko 280.500
obavijesti osobama za koje je uparivanjem podataka HZZO-a i HZZ-a
utvrđeno da nisu nezaposlene, iako su se dosad tako vodile u
evidenciji HZZO-a, da dođu regulirati svoj status, i to u roku do
29. lipnja ove godine. Na šaltere HZZO-a javilo se 134.047 osoba,
a od tog broja njih 40.479 nakon toga je osigurano po nekoj
drugoj osnovi i više nemaju obvezu javljanja svaka tri mjeseca,
kao ostali građani koji su osigurani temeljem nezaposlenosti. U
zakonskom roku od 90 dana HZZO-u se radi produljenja statusa nisu
javile 105.982 osobe, i one su brisane iz registra i izgubile su
pravo na zdravstveno osiguranje.
Broj osiguranih osoba mijenja se iz dana u dan, a na dan 17.
kolovoza policu osnovnog zdravstvenog osiguranja imale su
3.999.583 osobe, dok je policu dopunskog zdravstvenog osiguranja
imalo 2.184.137 osoba. Najviše osiguranih osoba, kažu u HZZO-u,
osigurano je temeljem zapošljavanja, umirovljenja i redovnog
školovanja.
Zanimljivo je, piše Novi list, da je i nakon HZZO-ove
čistke na popisu osiguranika danas njih za 127.750 više nego što
je bilo stanovnika Hrvatske na popisu iz 2021. Ako se uzme u
obzir da u Hrvatskoj trenutačno radi više od 95.000 stranih
radnika, koji bi također morali biti zdravstveno osigurani,
moguće je da se registar osiguranika HZZO-a doista primiče
realnoj brojci onih koji imaju pravo na hrvatsko zdravstveno
osiguranje.