U moru štednje Hrvata koji u bankama imaju više od 30 milijardi eura na koje gotovo i da nema kamata, dok istodobno, zbog povećanja kamata na kredite, banke bilježe rekordnu dobit
Građani Hrvatske u bankama na štednji imaju više od 30 milijardi
eura. No, taj novac uglavnom jede inflacija jer su kamate na
štednju niske ili posve beznačajne. Europska središnja banka u
borbi protiv inflacije podiže kamatne stope, no kamate na štednju
u bankama taj trend ne prate. Stoga Vlada planira građanima
ponuditi isplativiju opciju – ulaganje u trezorske zapise.
“Općenito nemam povjerenja u takve stvari. Ako moram birati
između dvoje, onda bih ipak izabrala državu”, kazala je za RTL Zagrepčanka Stela.
Isto misli i Suljo iz Sesveta kada kaže: “Banke nisu naše, a
država je naša.”
Ekonomist Damir Novotny smatra dobrom idejom
omogućiti građanima da investiraju u državne vrijednosne papire.
“Naši građani najradije štede ili ulažu u beton (nekretnine).
Nemamo drugih vidova ulaganja, vrlo skromna je ponuda
vrijednosnih papira, tako da ideja da se ponuda građanima
kratkoročni vrijednosni papiri, trezorski zapisi nije loša. Hoće
li to prisiliti banke na podizanje pasivnih kamatnih stopa, to je
malo vjerojatno”, kazao je Novotny za RTL Danas.
Ministar Primorac već se jednom zadužio kod
građana, ne zato što državi treba novca, nego zato što je izdanom
državnom obveznicom s godišnjom kamatom od minimalno 3,25 posto
građanima omogućio veći povrat nego banke. Ta ponuda je u ožujku
izazvala veliki interes građana. Sudjelovalo je oko 43 tisuće
građana koji su upisali nešto više od 1,3 milijarde eura.
No, taj je iznos još uvijek kap u moru štednje Hrvata koji u
bankama imaju više od 30 milijardi eura na koje gotovo i da nema
kamata. U Vladi očekuju da bi ponuda novog kratkoročnog ulaganja
u državu stvorila konkurenciju na tržištu i navela banke da
podignu kamate na štednju.
Već je sama najava, čini se, urodila plodom jer će PBZ od 20.
kolovoza na šestomjesečnu oročenu štednju nuditi kamatu od 1,5
posto. No, veliki broj Hrvata uopće nema dilemu gdje investirati.
“Nemamo što ulagati. Možemo sebe uložiti, a nas neće nitko”, kaže
Sesvećanin Suljo.
“Jedino u što investiram je u ženu i djecu”, dodaje drugi
građanin.
U isto vrijeme, zbog povećanja kamata na kredite, banke u 2023.
bilježe rekordnu dobit. Treba li im Hrvatska, poput Italije,
uvesti porez na ekstraprofit?
“Vlada ne bi smjela ići nikako u tom smjeru, to rade populističke
vlade, ali nikako ne vlade koje dugoročno razmišljaju o
stabilnosti financijskog sustava”, smatra Novotny.
Ministar je zasad bliže opciji poticanja banaka na djelovanje
državnim vrijednosnicama. Hoće li se uvesti i dodatno
oporezivanje, ovisit će o tome hoće li i druge članice Europske
unije slijediti talijanski primjer.