I prije je bilo oluja, grmljavina i kiše, i prije je bilo sušnih razdoblja, ali ona se sada izmjenjuju ekstremno brzo
Poplave i nisu novost, ali s ovakvim posljedicama i u ovo doba
godine, nitko ih nije očekivao. Baš kao i ovakav godišnji odmor
na obali. Red kiše pa red sunca pa onda red gromova i tako u krug
i sve to često u jednom danu. Otprilike tako izgleda ovogodišnje
ljeto u našoj zemlji, a posljednjih nekoliko dana promjene su
vidljive u cijeloj Europi. Od tornada u Češkoj, katastrofe u
Njemačkoj, nedavne oluje u Zagrebu i Slavoniji do najnovije
kataklizme u Sloveniji. Je li ovo slika novog ljeta na koja se
trebamo navikavati?
Oluje lome stabla kao čačkalice, vjetar diže krovove, poplave
odnose kuće, tuča uništava usjeve i imovinu. Riječ je o novoj
europskoj klimi na koju se moramo priviknuti. Od Italije i
Slovenije, do Hrvatske, Njemačke i Češke, ništa više nije kao
prije.
Nadica iz Zagreba rekla je da prije nije bilo
tako naglih promjena temperatura.
“Znalo se: proljeće, ljeto, jesen, zima”, dodala je.
I Darko iz Zagreba kazao je da prije nije bilo
takvo vrijeme.
“Nije svake godine bilo tako”, rekao je jedan prolaznik i dodao
da ćemo sad čekati da se vrijeme smiri.
I prije je bilo oluja, grmljavina i kiše, i prije je bilo sušnih
razdoblja, ali ona se sada izmjenjuju ekstremno brzo. U Sjevernoj
Italiji prije dva mjeseca u biblijskoj poplavi potopljene su
cijele regije, prije desetak dana u okolici Milana padala je tuča
veličine šake. Jučer su ralice u blizini Venecije usred ljeta
čistile led i snijeg.
“Sjever Italije jedini je dio Europe u kojemu je toliko jaka
pojava tuče, toliko česta da to nije više neka prirodna
varijabilnost, nego stvarno vidimo trend tri puta više tuče nego
prije 30 godina i to je stvarno anomalija u svjetskim
razmjerima”, pojasnio je klimatolog DHMZ-a Ivan
Güttler.
Nesreća Italije, Slovenije pa i Hrvatske je da se nalaze u
prijelaznoj zoni između kišnog sjevera i suhog juga. Tu su i Alpe
pa se trebamo naviknuti na vrlo intenzivne posljedice klimatskih
promjena – u sljedećim desetljećima izmjenjivat će se razdoblja
intenzivnih kiša, ali i velikih suša. Morat ćemo se naviknuti na
nove uvjete života.
“Tu je grozno, a u Prevalama isto. U Prevala je odnijelo kuću”,
rekla je Branka iz Slovenije i dodala da se
takvo što dogodilo prvi put u njezinom životu.
Koliko se klima mijenja najbolja zna Sandro
Pucet, čovjek koji lovi i fotografira oluje više od 10
godina. Na jednom videu prikazan je superćelijski oblak iznad
Lošinja, a takvi ekstremni prizori nekad nisu bili tako česti u
njegovom objektivu.
” Mogu reći, iz vlastitog iskustva, na ovom području da je nekada
bilo puno više oluja, ali nisu bilo tako razorne kao zadnje
dvije, tri godine. Ona što je bila u petak je imala stvarno jaku
razornu moć. Udari vjetra bili su preko 125 kilometara na sat s
kišom”, kazao je lovac na oluje Pucet.
Posljedice takvih oluja su katastrofalne. U Sloveniji je u
ugašeno šest života, u Hrvatskoj je olujni vjetar usmrtio pet
osoba, a prije dvije godine tornado koji je poharao Češku također
ubio je pet ljudi. Iste godine u katastrofalnim poplavama u
Njemačkoj stradalo je gotovo 200 ljudi. Klima u Europi sve više
podsjeća na suptropsku pa čak tropsku, tome se treba prilagoditi
i iz sigurnosnih razloga.
Klimatolog Güttler kazao je da se povećavaju učestalost i
intenzitet klimatskih promjena.
“Ono što ćemo morati puno strože, planirati bolju gradnju i
kvalitetniju na kontinentu. Dovoljno je da se jedanput u 10
godina dogodi takva oluja pa da imamo značajne štete i trebamo
mjesece pa i godine da ih sanira”, dodao je.
Jedne godine intenzivne suše, vrućine i požari. Druge oluje,
poplave, led i kiša, umjerena kontinentalna pa i mediteranska
klima više nije onako predvidljiva kao što bi željeli. Život nam
se temeljito mijenja, srećom napreduje i klimatologija, na nama
je da se barem na vrijeme prilagodimo.