HŽ Cargo na mjesec može prevesti 20 tisuća tona, a dosad su 50 tisuća tona odvezli do splitske i 30 tisuća tona do riječke luke. Na ovim poslovima angažirane su i druge kompanije koje se bave teretnim prijevozom. Vagoni se zaustavljaju kod silosa, a žito zatim u riječkoj luci čeka na pretovar
Od Kijeva do Vukovara pa poslije do luke Rijeka – tako će
izgledati put ukrajinskog žita u ostatak svijeta. Hrvatska je
Ukrajini na raspolaganje dala svoje luke – dok ratari istodobno
strahuju za otkupne cijene žita, piše Danas.hr.
Nakon što je Putin zatvorio slavinu ukrajinsko žito poteći će
kroz Hrvatsku. Povećat će se prijevoz žitarica, a do Hrvatske će
dolaziti Dunavom do Luke Vukovar.
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman
dogovorio je to s ukrajinskim kolegom, a pohvalilo se tamošnje
ministarstvo. S broda u vagone, jednom kad dođe na hrvatsko tlo,
žito bi svoj put nastavljalo željeznicom.
U HŽ Cargu kažu da imaju dovoljno lokomotiva i vagona za prijevoz
žita, ali taj posao bit će potrebno uskladiti s infrastrukturnim
radovima na željeznicama. Isto tako bit će potrebna značajna
ulaganja u skladišne i pretovarne kapacitete u domaćim lukama.
HŽ Cargo na mjesec može prevesti 20 tisuća tona, a dosad su 50
tisuća tona odvezli do splitske i 30 tisuća tona do riječke luke.
Na ovim poslovima angažirane su i druge kompanije koje se bave
teretnim prijevozom. Vagoni se zaustavljaju kod silosa, a žito
zatim u riječkoj luci čeka na pretovar.
“Kad govorimo o ukrajinskom žitu od prošle godine od petog
mjeseca do kraja sedmog mjeseca, kroz riječku luku prošlo je
blizu 100 tisuća tona”, govori Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke
uprave Rijeka. Upitan hoće li se ta količina sada povećati i
koliko, dodaje: “Mi na dvotjednoj bazi imamo koordinaciju svih
dionika tog transporta i s obzirom na ove najave, vjerujem da
ćemo do kraja godine imati veće količine nego što su prije bile
planirane”.
Rusija i Ukrajina prošle godine u srpnju potpisale su sporazum o
nesmetanom izvozu žita preko Crnog mora uz posredstvo UN-a i
Turske. Na taj se način osigurao nastavak prehranjivanja 400
milijuna ljudi, prvenstveno u Africi i na Bliskom istoku.
Ukrajina je od prošlog ožujka tako uprihodila 700 milijuna
dolara, a Rusija se iz sporazuma povukla sredinom srpnja.
Hrvatska zato postaje jedan od alternativnih pravaca.
“Ako smo imali 100-njak tisuća tona u ovih godinu i pol, možemo
očekivati do kraja godine sigurno najmanje 50-ak tisuća tona”,
ističe Vukorepa. Navodi i da to žito najviše ide za Italiju i
zemlje sjeverne Afrike.
Pet zemalja članica unije koje graniče s Ukrajinom već su
zabranile uvoz žitarica kako bi zaštitile svoje poljoprivrednike,
a ratari strahuju da bi nove pošiljke mogle dodatno sniziti
cijene na europskom tržištu.