Dodaje i kako se predviđa da će El Niño u budućnosti vjerojatno biti češći i žešći, ali to još nije sasvim potvrđeno
Portal Net.hr o jučerašnjem snažnom vremenu porazgovarao je danas
s prof.dr.sc. Brankom Grisogonom,
teorijskim meteorologom i profesorom dinamičke klimatologije s
Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.
“Svi smo zatečeni kada se dogodi takva oluja, pa sam i ja bio
zatečen. To je čisto ljudski. Ali općenito, nisam zatečen. Ovakva
oluja se očekivala samo je, poput potresa, bilo pitanje kada će
se dogoditi.”, rekao je profesor.
>> Pogledajte kako izgleda Slavonski Brod nakon današnjeg nevremena
Profesor je naglasio i kako oluja ima indirektne veze s El
Niñom, koji je započeo prije mjesec i pol dana, ali to su
statističke veze.
“Trebali bi ići direktno istraživati ovu oluju koja se dogodila,
taj mezoskalni konektivni sustav koji je u jednom trenutku
pokazivao najvažnije elemente superćelijskog kumulonimbusa.
Trebalo bi raditi zahtjevne numeričke simulacije, to je nekome
tema za doktorat ili barem za diplomski rad. Znači, isključite El
Niña u modelu, pa ga uključite i vidite što se dogodi. To bi
trebalo detaljnije istraživati, ali na prvu, statistički, može se
reći da ova oluja ima prepoznatljivu korelaciju s El Niñom”,
rekao je profesor.
Dodaje i kako se predviđa da će El Niño u budućnosti vjerojatno
biti češći i žešći, ali to još nije sasvim potvrđeno. No, dodaje
kako se u budućnosti očekuje sve više ovakvih
nevremena.
>> Kaotično stanje! Srušena stabla i prevrnuti kamioni blokirali promet između Vinkovaca i Županje
“U sve toplijoj klimi bit će više nevremena jer atmosfera, cijeli
klimatski sustav traži novu ravnotežu, a ne može je pronaći.
Matematički se može pokazati da je zagrijavanje proporcionalno s
potencijalnom energijom. Potencijalna energija raste, a svaki
sustav želi ići u minimum potencijalne energije – svakom se želi
leći; kuglica ide na dno zdjele, a ne na njen rub. U međuvremenu,
svoje odrađuje i kinetička energija, odnosno vjetar, oluje i
slično.”
Na pitanje je li bila iznenađujuća brzina kojom je taj olujni
sustav stigao do Hrvatske, profesor odgovara: “Da, bila je to
netipična brzina. Nisam posve siguran, ali mislim da je bilo tako
ubrzano zbog nagiba terena, da je išao brže od Austrije i
Slovenije. Mislim da su tome pripomogli pad terena i jači vjetar
gore na visini. Stvar je kod tih superćelijskih oblaka – ovo kod
nas je u stvari bila kombinacija mezoskalnog konektivnog sustava
i superćelijskog kumulonimbusa – da gore na visini moraju imati
jako strujanje, jak vjetar negdje u sredini troposfere, na nekih
5 ili 6 kilometara, tako da mu se može razdvojiti silazni i
uzlazni mlaz. To vam je kao kod srca – imate venu i aortu jer se
ne smije miješati krv. U takvim uvjetima taj oblak može duže
živjeti. Stoga je i išao natprosječnom brzinom. Sam srednji
vjetar koji je proizvodio bio je brzine 70 i više kilometara na
sat, a na udare i preko 150 km/h, a cijeli superćelijski sustav
išao je polovicom te brzine, ali to je natprosječno
brzo.”
>> Mještani sela oko Vinkovaca saniraju štetu: “Kao nakon granatiranja”