"To su zapravo očekivani trendovi s obzirom na to koliko imamo stranih radnika u Hrvatskoj''
Prvi put od 2008. godine Hrvatska je lani zabilježila pozitivan
migracijski saldo, pokazuju najnoviji podatci Hrvatskog zavoda za
statistiku. U 2022. godini imali smo tako 11.685 više doseljenih
nego odseljenih iz zemlje. Naime, iz Hrvatske je lani otišlo
46.287, a stigle su ili su se vratile 57.972 osobe, od kojih je
veliki dio radnika iz drugih zemalja, piše
Jutarnji.hr.
“To su zapravo očekivani trendovi s obzirom na to koliko imamo
stranih radnika u Hrvatskoj. Nemamo još točne podatke, ali
vjerujem da je i među onih 46.000 koji su lani otišli iz Hrvatske
više od polovice stranih radnika koji se vraćaju u svoje zemlje
ili odlaze drugdje. Naime, podatci od prije dvije godine pokazuju
da je među odseljenima bilo 35-40 posto stranaca, odnosno nisu
svi koji su otišli iz Hrvatske hrvatski državljani, što govori da
se njihov migrantski trend smanjuje”, kaže demograf, prof. dr.
Ivan Čipin. Dodaje da u tim “radnim” migracijama
ljudi dolaze u Hrvatsku na godinu ili više, ovisno o poslodavcu,
a potom i nerijetko odlaze.
“Zasad uglavnom nemamo trajnu migraciju stranih radnika, dolaze
bez obitelji jer radi se o ekonomskoj migraciji”, naglašava
Čipin.
No, vrhunac odlaska iz Hrvatske zabilježen je 2017. kada su
otišla čak 47.352 građanina, odnosno razlika između odseljenih i
doseljenih građana bila je u minusu čak 31.799. Nakon toga se
situacija pomalo smirivala i taj negativni omjer je padao, ali je
tek u prošloj godini stigla pozitiva.
“Trend povećanja migracija u Hrvatsku će se nastaviti sve dok
imamo ekonomski rast i dok nam bude nedostajalo radnika u
sektorima u kojima treba manje kvalificirane radne snage poput
trgovine, građevine, turizma… Dakako, ne bude li neke nove
krize. No, s obzirom na to da traje obnova od potresa i širenje
uslužnih djelatnosti, gotovo je sigurno da će i dalje trebati
uvoziti radnu snagu. Inače, predviđanja u migracijama su jako
teška. Naše migracije nisu tipične jer oni koji dolaze u Hrvatsku
uglavnom ne dolaze da bi se tu preselili, već samo zbog posla.
Uglavnom se to događa preko agencija i dolazi ih onoliko koliko
poslodavcima treba radnika. To nisu klasične migracije kada
doseljavaju cijele obitelji nego radne, zato je teško i
prognozirati”, naglašava Čipin.
Dodaje da se jasno vidi da to nisu klasične migracije jer
uglavnom dolaze sami muškarci. Što se pak tiče iseljavanja
hrvatskih građana, Čipin drži da je kriva percepcija prema kojoj
uglavnom odlaze visokoobrazovani. U dobnoj skupini između 26 i 34
godine bilježi se veliki porast visokoobrazovanih. U cijeloj
Hrvatskoj više od 50 posto su žene, a u Zagrebu čak 65 posto,
govore podatci Hrvatskog zavoda za statistiku.
“Više odlaze oni sa srednjim obrazovanjem i fizički radnici, pa
zapravo nije tolika drama s visokoobrazovanima kao što se to
pokušava prikazati”, uvjeren je Čipin.
Istina, demografski trendovi u Hrvatskoj su i dalje loši jer je
lani rođeno samo 33.883 djece, a umrlo je 56.975 građana, što
znači 23.096 više umrlih nego rođenih. Istina, taj je nerazmjer
nešto manji nego godinu prije, kada je korona uzela veliki danak
u životima i kada je umrlo nikad više ljudi, čak 62.712. Što se
tiče novorođenih, situacija nije puno bolja niti u prvih pet
mjeseci ove godine u kojima je rođeno samo 13.028 djece, a lani u
istom razdoblju 13.839 djece. Zadnji put je brojka od 40.000
rođene djece u jednoj godini prijeđena davne 2012.
Sve je to očekivano jer ne raste niti broj brakova u Hrvatskoj i
teško prelazi 20.000 godišnje. Tako su lani sklopljena 18.074
braka, a razvedenih je 4808. Pogubna je za zajednički život bila
2020. kada je krenula pandemija korone. Samo 15.000 građana
odlučilo se tada za bračnu zajednicu, a svaki treći brak u odnosu
na broj sklopljenih bio je razvrgnut. Da starimo, potvrđuju
podatci da je čak milijun i pol građana Hrvatske starije od 55
godina, pa ne čude predviđanja UN-a da će Hrvatska 2050. imati
manje od 3,3 milijuna građana.
“Činjenica je da starimo, ali ne treba dramatizirati nego je
nužno tražiti politike kojima ćemo se najbolje prilagoditi toj
činjenici”, zaključuje Čipin.