Prema Svjetskom ekonomskom forumu, umjetna inteligencija bi do 2025. godine mogla globalno zamijeniti 85 milijuna radnih mjesta. Crook objašnjava da bi se skok do 800 milijuna radnih mjesta trebao dogoditi u tri faze
Umjetna inteligencija mogla bi preuzeti gotovo milijardu poslova
diljem svijeta, upozoravaju stručnjaci, a prenosi
The Sun koji navodi da bi moglo doći
do “apokalipse radnih mjesta”. Šefovi kompanija iz tehnološkog
sektora oglasili su uzbunu jer, kako kažu, svijet ubrzano potiče
razvoj područja koje je već preuzelo neke poslove ljudima.
Prema nekim procjenama, procesom automatizacije moglo bi biti
zahvaćeno oko 800 milijuna radnih mjesta. Profesor Nigel
Crook, osnivač Etičkog instituta za umjetnu
inteligenciju na Sveučilištu Oxford Brookes, rekao je da ova
brojka zvuči realno – i upozorio da nas čeka “duboki utjecaj
umjetne inteligencije” na tržište rada.
Profesor Neil McArthur,
direktor Centra za profesionalnu i primijenjenu etiku, dodao je
da svijet nije spreman za promjene koje dolaze.
Obojica su se složili da će umjetna inteligencija i roboti biti
bolji od ljudi u svojim poslovima – dodatno naglašavajući potrebu
za masovnom društvenom prilagodbom zbog tehnologije.
“Mislim da je to nešto zbog čega bismo trebali biti zabrinuti. Ja
zaista jesam”, rekao je profesor Crook za The Sun.
Cijenjeni profesor – i autor knjige Uspon moralnog stroja – rekao
je da će svijet biti iznenađen poslovima koji će se prvi suočiti
s gašenjem zbog umjetne inteligencije. Tvrdi da će odvjetnici, a
i neki liječnici biti zamijenjeni računalom.
“Algoritmi umjetne inteligencije već se razvijaju za obavljanje
odvjetničkih poslova, na primjer za pregled ugovora”, rekao je za
The Sun Online.
I premda bi 800 milijuna izgubljenih poslova moglo zvučati kao
nezamislivo velik broj, Crook sugerira da bi ta brojka mogla biti
realistična. “800 milijuna izgubljenih radnih mjesta zvuči puno –
ali moglo bi biti u toj mjeri. Primjena tehnologije tek se
počinje razvijati i mislim da su implikacije ogromne”, rekao je.
Upozorio je da bi poslove koje obavljaju ljudi mogla jeftinije i
bolje obaviti umjetna inteligencija. “Dakle, moglo bi se dogoditi
da će ljudi koji su nekoć bili sigurni na svojim poslovima
otkriti da umjetna inteligencija ima kapacitet učiniti to mnogo
jeftinije, možda točnije, možda učinkovitije”, kaže Crook.
Ljudi nisu spremni
Profesor McArthur ističe kako nismo psihološki spremni za ono što
dolazi jer nitko nije mogao vjerovati da će se umjetna
inteligencija tako brzo razvijati.
McArthur je potom objasnio da za svaki posao koji ljudi rade
postoje stvari koje umjetna inteligencija može obaviti za njih
ili im pomoći. Ali vjeruje da se to može iskoristiti kao prednost
i kao alat koji će radnike zapravo učiniti produktivnijima.
“Svatko bi trebao pogledati svoj posao i zapitati se ‘postoje li
stvari koje umjetna inteligencija može učiniti da mi pomogne?’”
Prema Svjetskom ekonomskom forumu, umjetna inteligencija bi do
2025. godine mogla globalno zamijeniti 85 milijuna radnih mjesta.
Crook objašnjava da bi se skok do 800 milijuna radnih mjesta
trebao dogoditi u tri faze. S tim da smo već na početku treće
faze.
Prvi val utjecao je na industrijska okruženja s ponavljajućim
poslovima na koje je AI ciljala, poput tvorničkih
radnika.”Robotika je imala veliki utjecaj na zapošljavanje u tom
sektoru”, rekao je Crook.
Drugi val pogodio je administratorske uloge, sa zaposlenicima u
odjelu za ljudske resurse koji su zamijenjeni za digitalno “sito
životopisa” dok tvrtke usvajaju algoritam i alate za strojno
učenje koji sada imaju moć donošenja odluka i preporuka.
Tržište rada se mijenja
Ali sada Crook tvrdi da smo u ranoj fazi trećeg vala, s
generativnom umjetnom inteligencijom koja ima sposobnost
stvaranja novih sadržaja i materijala u obliku tekstova, priča,
programskog koda, slika i zvuka. “Mislim da definitivno postoji
razlog za zabrinutost zbog ovog trećeg vala”, rekao je. “Smislit
ćemo nove načine rada, morat ćemo”, dodaje.
Kaže kako se u sljedećim desetljećima nazire kraj poslovima ‘od 9
do 17 sati’. No to se može izbjeći obrazovanjem, rekao je Crook.
“Poduzeća moraju pomoći svojim zaposlenicima da razumiju kako
tehnologija funkcionira i kakav bi utjecaj mogla imati na njih –
to je za mene ključno. Tvrtke moraju razmisliti o posljedicama
uvođenja ove vrste tehnologije na njihovu radnu snagu…
neizbježno ćemo vidjeti smanjenje veličine radne snage”,
objašnjava Crook.
Stručnjak za umjetnu inteligenciju Dmitri Tokar,
izvršni direktor i suosnivač tehnološke tvrtke Zadarma, međutim,
bio je manje zabrinut – ali je predvidio potrebu za većom
regulacijom.
“Ne preporučujem precjenjivanje utjecaja. Promjene mogu biti
sporije zbog obične inercije”, rekao je.
“Jedna izgubljena prilika, znači da je druga pronađena. Tržište
rada stalno se mijenja i obično novi poslovi nadomještaju stare.
Najbrže promjene bile su 2020. i mi smo u redu”.
“AI pomaže porastu vrijednosti ljudskog rada. Ne žele svi
koristiti umjetnu inteligenciju i mnogi će poslodavci odlučiti
platiti više za ljudski posao. To može postati luksuz. Ovo je
poput dijamanta, svatko može kupiti umjetni za 50 eura, ali
većinom preferiraju prirodno za tisuće”, poručuje Tokar, prenosi
net.hr.