Za 100 eura neto najviše će narasti najmanje plaće s koeficijentom od 0,631 do 1,00. Za 80 eura porast će onima s koeficijentima od 1,111 do 1,523, a za 60 eura zaposlenicima s koeficijentom od 1,530 do 1,867. Na godišnjoj razini za veće plaće izdvajat će se oko 433 milijuna eura
Vlade i sindikati javnih i državnih službi potpisali su u
četvrtak Memorandum o razumijevanju temeljem kojeg
će od lipnja za 219.000 zaposlenika u državnim i
javnim službama rasti plaće od 60 do 100 eura, najviše onima s
najmanjim plaćama, a svi će dobiti i regres od 300
eura.
Za 100 eura neto najviše će narasti najmanje plaće s
koeficijentom od 0,631 do 1,00. Za 80 eura porast će onima s
koeficijentima od 1,111 do 1,523, a za 60 eura zaposlenicima s
koeficijentom od 1,530 do 1,867.
Odluka se primjenjuje za plaću u lipnju koja će biti
isplaćena u srpnju. Na godišnjoj razini za veće plaće
izdvajat će se oko 433 milijuna eura.
Plenković: Radi se o trajnom privremenom dodatku
Premijer Andrej Plenković rekao je da se radi o trajnom
privremenom dodatku i jednom od najvećih povećanja plaće s
jednim zajedničkim dogovorom.
“Obuhvatit će više od 219.000 ljudi od ukupno njih
245.000, što znači da smo praktički obuhvatili sve osim onih s
najvećim plaćama te najvišim koeficijentima i plaćama”,
rekao je Plenković na potpisivanju.
Naglasio je da se Memorandum donosi u kontekstu dijaloga sa
sindikatima “koji je na visokom stupnju”, ali i kontekstu
socijalnih i ekonomskih okolnosti te je zadaća države bila
maksimalno pomoći da bi se održala socijalna kohezija.
U rujnu će, kaže, nastaviti pregovore o osnovici plaće.
“Kada ovome dodamo i efekte poreznih izmjena, koje će biti u
prvom čitanju u Saboru do ljetne stanke, i kada se
one krajem rujna usvoje, dobit ćemo širu sliku ukupnih
potencijalnih povećanja na plaću. Cilj je ljudima omogućiti veću
neto plaću”, poručio je Plenković.
Bitnim je ocijenio da se u idućih pola godine nastave
razgovori o sadržaju uredbi kako bi se one što prije
donijele nakon stupanja Zakona o plaćama u državnim i javnim
službama, a potom i rješenja na temelju novih koeficijenata,
čime bi se “život onih koji rade za državne i javne službe učinio
dostojanstven”.
Malenica: Niti jedna služba nije ostavljena po
strani
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je da
ovim sveobuhvatnim rješenjem niti jedna služba nije ostavljena po
strani.
Naveo je da će rješenje obuhvatiti 169.000 zaposlenih u javnom
sektoru i 49.000 zaposlenih u državnoj službi, a veća primanja
dobit će 89 posto zaposlenih u javnom sektoru.
Privremeni dodatak predstavlja prijelazno rješenje do donošenja
novog Zakona o plaćama kojim se, rekao je, korjenito
mijenjaju sustav plaća i upravljanja ljudskim potencijalima.
“Uz novi sustav plaća uvodimo se novi sustav odgovornosti i
upravljanja, svjesni važnosti kvalitetne i učinkovite javne
uprave za pojedinca, društvo i gospodarstvo”, naglasio je
Malenica, dodajući da Memorandum neće stvoriti novih
neravnoteža niti utjecati na proces
donošenja novog sustava plaća.
Istaknuo je da je pred njima značajan posao u izradi novih
uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijenta
složenosti poslova u državnoj i javnim službama – 2500
radnih mjesta potrebno je grupirati svesti na 600 i svrstati u 16
platnih razreda kroz hibridne koeficijente.
Malenica je poručio da će 516 različitih
dodataka svesti na minimalan broj, nelogičnosti i
nesrazmjere uravnotežiti i posložiti sustav da bude
učinkovit kvalitetan i otporan.
Čulinović-Čaić: Liječnici ne mogu biti zadovoljni, od odluke
nemaju ništa
Čelnica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata
Čulinović-Čaić rekla je da liječnici spadaju u grupu među
državnim i javnim službama koji nisu obuhvaćeni ovim posebnim
dodatkom.
“Liječnici ne mogu biti zadovoljni ovom odlukom jer nisu dobili
apsolutno ništa”, kazala je dodajući da
je njezin sindikat činom potpisivanja ove odluke
pokazao što je sindikalna solidarnost.
“Odrekli smo se nečega na što mislimo da imamo pravo u korist
onih koji imaju najniža primanja i za koje mislimo da im treba
puno više nego nama”, kazala je Čulinović-Čaić.
Dodala je da se radi na Zakonu o radno-pravnom statusu liječnika
kojim će neke stvari koji ih se konkretno tiču nastojati riješiti
na najbolji mogući način.
Jagić: U rujnu nastavak pregovora o povećanju
osnovice
Čelnik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić izrazio je
zadovoljstvo dogovorenim povećanjem.
U rujnu očekuju nastavak pregovora oko povećanja osnovice
i božićnice, a po prvi puta bi pregovarali i o
uskrsnici. “Cilj Vlade i sindikata je da minimalna plaća u
državnim službama bude oko tisuću eura, rekao je Jagić.
Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja
Šprem naglasila je kako je ovaj dogovor Vlade i sindikata
pravni temelj za sustavno povećanje plaće, odnosno za izradu
novih koeficijenata sukladno donošenju novog Zakona o plaćama.
“Dosadašnjim unaprjeđenjem socijalnog dijaloga, mi kao sindikati
imamo utjecaj na donošenje uredbe o koeficijentima, iako je
sukladno zakonu to autonomno pravo isključivo Vlade”, kazala je.