Zašto je divljih svinja sve više u urbanim područjima i koja je poveznica divljih svinja s klimatskim promjenama, istražio je RTL?
Na teniskom terenu u Crikvenici dvije su divlje svinje odlučile
zaigrati borilačke sportove, piše Danas.hr.
“Baš smo nedavno obnavljali terene, malo popravljali. Valjda im
se svidjela nova podloga”, kažeza RTL Ivan Idranski iz Crikvenice
Ali im se nije svidjela prisutnost ljudi. Ali jedan drugi mladi
vepar s tim nije imao problema.
“Očito se ne boji ljudi. Čuje se i lavež psa. Divlja svinja se tu
ne opterećuje. Sad je li možda odgojena u zatočeništvu ili je
jednostavno izgubila strah zbog hranjenja turista to je teško
reći. Svakako jako, jako daleko od uobičajenog ponašanja divljih
svinja” kaže Vedran Slijepčević,viši predavač na
Odjelu lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu.
A ovaj veterinar i lovac odlično razumije takvo ponašanje pa nas
je poveo tragovima divljih svinja. Pokazao nam je trag od njuške
divlje svinje i trag od papka
Kaže da puno ruju po vlažnom tlu u ovo doba godine. Uglavnom se
hrane gujavicama. Čak i mišjim gnijezdima jer šumskih plodova još
nema. Zato ima njih. I to sve više i više.
Plodnost im je doslovno eksplodirala pa nije rijetkost vidjeti
divlju krmaču kako vodi od 8 do 10 komada prasadi, kaže za RTL.
“Mladi mogu doći na svijet već u veljači ili u ožujku i do 11
mjeseca kad im je normalna sezona parenja prasad koja je okoćena,
odnosno oprašena u ovo proljeće sad će se u 11 mjesecu moć
parit.”, kaže Slijepčević.
Uranjeni pubertet. Puno prije doživljavaju spolnu zrelost i
praktički preskoče godinu dana u reprodukciji. Srećom, divlje
svinje boje se ljudi više nego ljudi njih, ističe Slijepčević,
ali opasno je kad sretnete krmaču s mladima.
“Kad krmača da signal oni vam zalegnu, kao nestanu dolje na tlu i
ona tada zna se ponašati obrambeno. U biti vam je najbolje u što
kraćem roku se odmaknut s tog mjesta. Divlja svinja nije
životinja koja će vas proganjati jako dugo”, objašnjava.
U naseljenim mjestima ih je sve više. prepoznaju koja područja
nisu lovna.
“Ne treba tražiti previše prostora za nekakav suživot jer one
neće imati previše razumijevanja prema nama. One će sve više i
više ulaziti u naš prostor i odstrel vam je realno jedina metoda
regulacije brojnosti.”, ističe Slijepčević.
Cijena jednog odraslog vepra prilično je visoka.
“Ako se radi o visoko trofejnom vepru to vam može biti vrijednost
od 2000 do 3000 eura, ali takvi veprovi su vam vrlo malobrojni u
cjelokupnoj populaciji jer se tu radi o životinjama koje su stari
6 ili 7 godina”, naglašava.
Svake godine odstreli ih se 40 000, a grupa procjena da im je
populacija duplo veća. A što ako neki od njih doluta ovog ljeta i
na vašu plažu? Ako krenu za vašim sendvičem ili breskvama treba
li im se mirno prepustiti?
“Pa ja ne bih, ja bih se malo više borio”, zaključuje kroz osmjeh
RTL-ov sugovornik.