Usprkos zabrani 2022. smo završili s dosad najvećom tonažom plastičnih vrećica na tržištu - u odnosu na 2018., kada je na tržište, u obliku plastičnih vrećica, izbačeno tri tisuće tona plastike, lanjsku smo godinu završili s dosad rekordne 3364 tone, što je čak 450 tona više nego u godini prije
Godinu i pol nakon što je Hrvatska, među rijetkima u Europi,
odlučila potpuno zabraniti lagane plastične vrećice težine od 15
do 50 mikrona, podaci koje je ekskluzivno dobio Jutarnji list
pokazuju da se stroga mjera, baš kao što su mnogi upozoravali,
pokazala kao potpuni fijasko, piše dnevnik u broju od subote.
Naime, iako je količina vrećica debljine od 15 do 50 mikrona u
odnosu na godinu prije smanjena s 1489 tona na 303 tone, za 17
posto porastao je udio vrlo laganih plastičnih vrećica za koje ne
vrijedi zabrana pa je udio laganih plastičnih vrećica općenito
smanjen za 44 posto, ali je zato istovremeno eksplodirala
količina debljih plastičnih vrećica iznad 50 mikrona, i to za
nevjerojatnih 276 posto.
Konkretno, u 2022. godini na tržište je izbačeno 2022 tone
debljih plastičnih vrećica u odnosu na 538 tona u godini prije
ili 414 tona u odnosu na 2018., a značajno je lani porasla i
njihova brojčana količina, za čak 192 posto.
Sve u svemu, zabrani usprkos, 2022. završili smo s dosad najvećom
tonažom plastičnih vrećica na tržištu – u odnosu na 2018., kada
je na tržište, u obliku plastičnih vrećica, izbačeno tri tisuće
tona plastike, lanjsku smo godinu završili s dosad rekordne 3364
tone, što je čak 450 tona više nego u godini prije.
Ukratko – potrošači su lagane plastične vrećice samo zamijenili
debljima, a iako je formalno-pravno ispunjena odredba Direktive
EU koja propisuje da države članice moraju smanjiti potrošnju
laganih plastičnih vrećica, upitno je što je država time u
konačnici dobila ako se to smanjenje dogodilo na račun znatnog
povećanja ostalih kategorija, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora
Koretić.