Ovaj mjesec zaboravite kosilicu, nemojte kositi travu - i tako ćete učiniti dobro divljem cvijeću, pčelama ali i brojnim drugim insektima. Počeo je No Mow May odnosno svibanj bez košnje.Tu je kampanju pokrenula organizacija za zaštitu prirode Plantlife, jer misle da su prednosti ne košenja ogromne
Da bude više divljih vrtova – organizacija za zaštitu prirode
Plantlife pokrenula je projekt No Mow May, odnosno Svibanj bez
košnje. A Zavod za zaštitu okoliša i prirode ima svoju inačicu –
Cro Buzz Klima, piše Danas.hr.
“Velika većina biljaka ovisi o oprašivačima tj. životinjama koje
prenose pelud od jednog do drugog cvijeta za svoj opstanak. Bez
oprašivanja ne dolazi do razvijanja ploda i sjemenke tako da
zapravo opstanak velike većine, odnosno oko 85 posto je globalna
procjena, velike većine biljnih vrsta ovisi o oprašivačima”,
kazala je voditeljica projekta Cro Buzz Klima Ana
Ješovnik.
Ana Ješovnik istražuje divlje pčele i muhe lebdjelice. To su one
muhe koje izgledaju kao pčele. A raznolikost i brojnost
oprašivača se smanjuje zbog čovjekova djelovanja kao što su
poljoprivreda, prekomjerna upotrebe pesticida, klimatskih
promjena. Ako mislite da vam nije stalo ni do čega od ovih stvari
možda vam je stalo do kave.
“Kava raste u tropima i ona se djelomično može oprašiti vjetrom,
dakle nije u potpunosti ovisna o oprašivačima, ali kada su
oprašivači prisutni na plantažama kave, onda su prinosi veći do
40 posto. Tako da je otprilike svaka treća šalica kave koju
popijemo, moramo se zahvaliti oprašivačima”, govori Ješovnik.
Zagrebu svoju zahvalnost pokazuje tako da na određenim mjestima
naprosto pušta travu da raste.
Na Ribnjaku, ali i na Maksimiru i Rokovom perivoju, odabrane su
manje lokacije koje će se rjeđe kositi. To su tzv. livade kratkog
i dugog cvata, a sve da bi oprašivači imali više hrane,
prvenstveno tratinčice, djeteline i maslačka.
Ovakve prakse postoje već u Irskoj, Berlinu, Londonu, a sada se
tome priključuju sve više dijelova Hrvatske. Tako su u Fažani i
Valbandonu odabrali 600 kvadrata zelenih površine – odnosno
travnjaka za pčele.
“Te cvjetne livade nećemo kositi, samo ćemo ih održavati, kako bi
bile u cjelogodišnjem cvatu kako bi ispunile svoju svrhu, a to je
da budu dom oprašivačima”, kazao je direktor općinske tvrtke
Komunalac u Fažani Danijel Ferić.
Jer pčele, biljke, životinje, ljudi – njihova staništa i brojnost
– sve je neraskidivo povezano. Ali isto tako i sva šteta koju
činimo okolišu.
“Bioraznolikost je važna zbog života na zemlji, ona drži život,
ona vlada životom na zemlji. Imate ove negativne utjecaje
čovjeka, na kraju krajeva klimatske promjene, uništavaju na
dnevnoj bazi, nestaju vrste”, govori Petar Kružić s
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
A divljim pčelama, leptirima, bumbarima je baš dobro i ovdje, u
svačijim vrtovima. Zato ovaj mjesec oni mogu biti malo
neuredniji.