reforma školstva

Za eksperimentalni program cjelodnevne nastave javilo se najviše škola iz Osječko-baranjske županije

Duško Jaramaz/PIXSELL

Od 52 osnovne škole čiji je osnivač, 22 imaju jednosmjensku nastavu (što je jedan od uvjeta za prijavu), a polovica njih - dakle 11 škola - želi ući u reformu i za to su dobile suglasnost Županije

Reformu želi najviše škola u Slavoniji, samo dvije u Zagrebu, a
niti jedna u Splitu i Rijeci , piše Jutarnji list,
podsjećajući da će svaka škola u programu dobiti prosječno
300.000 eura te povećanje plaća do 25 posto.

U petak u ponoć završava produljeni rok za prijavu škola u
Eksperimentalni program cjelodnevne škole otvoren 22. ožujka,
nakon čega će Ministarstvo obrazovanja odabrati 50- ak onih koje
će u iduće četiri školske godine testirati program reforme.

Jutarnji list poslao je osnivačima upite o broju zainteresiranih
škola za ulazak u eksperimentalni dio reforme, a odgovore s
njihovim imenima primili su od 17 županija i Grada Zagreba.

Ukupno je riječ o 56 škola za koje osnivači potvrđuju da su im do
srijede ili četvrtka izdali suglasnosti, s time da se ograđuju
kako je do krajnjeg roka moguća još pokoja prijava.

Iz Primorsko-goranske i Istarske županije odgovorili su da ne
žele izaći s podacima do završetka javnog poziva.

Rekorder po broju zainteresiranih škola je Osječko-baranjska
županija.

Od 52 osnovne škole čiji je osnivač, 22 imaju jednosmjensku
nastavu (što je jedan od uvjeta za prijavu), a polovica njih –
dakle 11 škola – želi ući u reformu i za to su dobile suglasnost
Županije. Slijede Vukovarsko-srijemska i Splitsko-dalmatinska
županija s po šest škola.

>> Roditelji osječke škole protiv cjelodnevne nastave: “Djeci i roditeljima se nameću izbori i oduzimaju prava”

U Požeško-slavonskoj županiji suglasnost je dobilo pet škola (od
11 čiji je osnivač Županija), u Virovitičko-podravskoj na popisu
su do utorka imali četiri škole, a prema riječima pročelnice
Martine Bunić, još dvije su u pripremi. U
Karlovačkoj, Varaždinskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji izdali
su dosad po tri suglasnosti.

Popis zainteresiranih pokazuje da je uglavnom riječ o školama iz
ruralnih sredina, prosječno s manjim brojem učenika po razredu no
što je slučaj u školama većih gradova. Jedna od najmanjih škola
ima 40-ak učenika, a među najvećima je ona s njih oko 340.

>> Nema domaćih zadaća, pet novih predmeta, rekreacijska pauza, ali i manje informatike

Škole u urbanim sredinama pokazuju slab interes. Grad Zagreb je
do srijede dao suglasnost samo jednoj prijavljenoj školi, a u
četvrtak je, doznajemo, stigla još jedna prijava, piše novinarka
Jutarnjeg lista Mirela Lilek.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari