Ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane Ivan Jušić sinoć je u RTL Direktu objasnio zašto i kome se ti pozivi šalju
Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke
su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u
centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo
poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.
Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li
antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je
autor poruka nepoznat.
Sve je to pokušao sinoć u RTL Direktu razjasniti Ivan
Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale
Ministarstva obrane.
Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?
“Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima
odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u
pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju
oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu”,
govori.
Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi
Oružanih snaga RH?
“2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali
kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju
obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe
osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem
pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata,
pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U
pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani
pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili
kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno
osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su
bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj
vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su
način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se
raspoređuju u pričuvne postrojbe”, govori.
Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio
profesionalni vojnik dobit će taj poziv?
“Da”, rekao je.
Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u
vojsku?
“Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija,
dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne
obrane, logističku pukovniju i dvije bojne – jedna inženjerska,
jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima
koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost”, tvrdi.
Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?
“Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena
uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na
vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena
zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u
smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog
odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u
pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici”, kaže.
Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili
pozivani?
“Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od
pričuvnih postrojbi”, pojašnjava.
Što će onda raditi?
“Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni
stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe”, tvrdi.
Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i
strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?
“To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine.
Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme”, rekao je.
Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog
roka?
“Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo
odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda
će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza”, zaključuje.