Prazno polje već za godinu dana bit će puno mladica jasena i bukve. A sve kreće od bombica. Od pet tisuća komada koliko je danas bačeno na Grubišno polje, barem pola bi ih se trebalo primiti, što znači da će tu rasti oko 2500 stabala.
Da bi posadili šumu više ne trebate lopatu, motiku ni bilo kakav
drugi šumarski alat. Ne trebate zaprljati ruke, čak se ni
oznojiti. Sve što vam treba je poprilično skupi dron i iskusni
pilot: a sve to ima ekipa okupljena u Projektu O2. I baš su na
Dan šuma posadili jednu u Grubišnom polju, piše Danas.hr.
Prazno polje već za godinu dana bit će puno mladica jasena i
bukve. A sve kreće od bombica. Od pet tisuća komada koliko je
danas bačeno na Grubišno polje, barem pola bi ih se trebalo
primiti, što znači da će tu rasti oko 2500 stabala.
I nema tu ni motike ni lopate, glavno oružje je dron koji su
prilagodili za pošumljavanje – konkretno sami su osmislili top u
koji stavljaju sjemene bombe.
“To je 3D printano. Znači nosači, da bi se spojili, su 3D
printani. Kompletni top je naš proizvod, nema ga nigdje na
tržištu”, rekao je Ivan Vidaković, voditelj
letačkih operacija AIR RMLD-a.
“Imamo mi i još trenutno jedna tvrtka u svijetu, tj. dvije koje
se bavi ovim na ovaj način”, istaknuo je Milan
Domazet, direktor AIR RMDL-a.
Ivan Vidaković, samoprozvani drondžija i Milan Domazet udružili
su se s eko Projektom O2. Princip rada je da oni pronalaze
klijente, tvrtke koje žele poboljšati svoj ekološki ugled, a koje
onda plaćaju nove šume. Imaju znanje, opremu i donatore – ali
trebaju zemlju.
“Dakle, ovim putem pozivate sve da vam se jave, tko je
zainteresiran? Da, pozivamo sve gradove i općine i privatne
šumoposjednike da nam se jave kako bi ostvarili suradnju i mogli
pošumiti i ponavljam kako bi besplatno poklonili šumu tim
gradovima i općinama”, rekao je Goran Ladišić iz
Projekta O2.
Dosad su pošumljavali i druge lokacije u Grubišnom polju i u
Oklaju. U tri godine su posadili 40 tisuća i 500 stabala, na
površini od 81 tisuću četvornih metara.
A zvali su ih iz Slovenije – da posade nova stabla na području
Krasa, gdje je lani izgorjelo tri tisuće hektara šume.
“Područja koja mi radimo su neprohodna, a da ne govorimo o
zmijama i svega što se može naći na terenu. Dron može doći prije,
možemo biti odvojeni od lokacije koju pošumljavamo, mi ga
pošaljemo, on ode, obavi posao i vrati se nazad, to je velika
prednost”, rekao je Vidačković.
Sjemene bombice koje bacaju moraju biti čvrste jer padaju s 30-ak
metara. Sastoje se od zemlje, gline, pijeska koji se miješaju i
spajaju s vunom.
Tu se napravi agregat, dakle miks, to se dobro promiješa i nakon
toga se dodaju same sjemenke unutra i oblikuju se u kuglice.
Naravno za veliku produkciju to ne možemo raditi na ovaj način
nego se može izmiješati velike količine u bubnju gdje onda možemo
dobiti velike količine.
A tako i vratiti ono što uzimamo. Prema UN-u, zbog krčenja je
između 1990. i 2020. nestalo 420 milijuna hektara šuma, što je
područje veličine Europske unije.
Glavni razlog nestajanja svjetskih šuma je poljoprivreda – mahom
proizvodnje govedine, palminog ulja i soje. Tu su i eksploatacija
drvnih resursa, nezakonite sječe, ali i klimatske promjene.