Svoje usluge nude na internetu ili na ulici. Većina njih se bavi najstarijim zanatom kako bi preživjele. Pokazalo je to istraživanje Instituta Ivo Pilar. Uz to, seksualne radnice nuđenje svojih usluga doživljavaju kao posao i zato traže svoja radnička prava
Za legalizaciju prostitucije u Hrvatskoj su i suci i policija, a
motivi seksualnih radnica uglavnom su ekonomski. Otkriva to prvo
veliko istraživanje o regulaciji prostitucije koje je proveo
Institut društvenih znanosti Ivo Plar.
U istraživanju se navodi da seksualne radnice svoje usluge nude
na internetu ili na ulici, a većina njih time se bavi kako bi
preživjele. Nuđenje svojih usluga doživljavaju kao posao i traže
svoja radnička prava. Za to se zalaže i seksualna radnica koja je
za Danas.hr RTL-a ispričala svoje iskustvo.
“Mogli bi svoj rad obavljati legalno, biti dio radnog sustava,
imati plaćeno bolovanje, uplaćivati u proračun, imali bi sve
riješeno i ne bismo morali biti na margini društva”, istaknula
Mina.
Ona i ostale seksualne radnice traže dekriminlizaciju
prostitucije. Zakonski okviri su zastarjeli.
Ivana Radačić, voditeljica projekta Regulacija
prostitucije u Hrvatskoj kaže da su seksualne radnice koje se
gone policijski i sudski uglavnom žene u nepovoljnom položaju i
teškim životnim okolnostima.
“Imaju djecu, nemaju novaca i imaju teške životne priče. Također,
neke navode da im paše da si same organiziraju radno vrijeme i
dio njih pokazuje interes za seksualnim iskustvima”, kaže
Radačić.
Analiza sudske prakse od 2014. do 2019. pokazala je razlike i
nezakonitosti u postupanju. U tom razdoblju policija je u Zagrebu
kažnjavala uličnu prostituciju, u Splitu onu u stanovima do koje
su dolazili čitanjem oglasa i glumljenjem klijenata, a u Rijeci
samooglašavanje takvih usluga, što je tada bila zabranjeno.
“Glavna poruka je tu da su i suci i policajci kritični oko Zakona
i kažu da je zastario, nejasan i da je nedorečen i da se preklapa
s kaznenim zakonom i da je zato praksa neujednačena. I policajci
i suci smatraju da je treba legalizirati”, rekla je
Marija Antić, suradnica na projektu Regulacija
prostitucije u Hrvatskoj.
“Prostitucija je u Sloveniji dekriminalizirana od 2003. godine.
Mi smo isto imali taj zakon iz Jugoslavije, ali to se promijenilo
za razliku od Hrvatske gdje je prostitucija kriminalizirana”,
rekla je Mojca Pajnik s Fakultet društvenih znanosti Sveučilišta
u Ljubljani.
Lani je zbog prostitucije bilo 27 prekršaja, godinu dana ranije
njih 16, a 2020. bilo ih je 10. Kažnjavaju se samo seksualne
radnice, s čime se ne slažu ni policajci ni suci.
“Misle da to nije dobar primjer da se kažnjavaju klijenti, misle
da bi se trebale kažnjavati, ako se kažnjavaju, obje strane”,
rekla je Antić.
Kazna za odavanje prostituciji je do 100 eura ili do 30 dana
zatvora.