Jesenski paket mjera spasio je mnoge, a očekivanja su velika i od proljetnog
Vladina aplikacija “Kretanje cijena” doživjela je fijasko. U prva
dva tjedna posjetio ju je tek svaki stoti građanin. Očekivanja od
stranice su bila velika, a učinak slab. Kroz desetak dana Vlada
će objaviti nacrt novog paketa mjera, a svi se nadaju da će
rezultat biti puno bolji.
Hrvoje se nada da će njemu novi paket vladinih mjera stići.
Troškovi su mu drastično porasli, najam terase grad Zagreb mu je
prošli tjedan povisio za 5 puta, s 9 na 48 tisuća kuna.
“Struja, energenti, sve je užasno poraslo, za 50 posto su veći
troškovi što nabave što svega tako da ne vidim izlaza ako Vlada
neće imati razumijevanje za sve nas”, kaže ugostitelj Hrvoje iz
Zagreba za RTL Direkt.
Jesenski paket mjera spasio je mnoge, a očekivanja su velika i od
proljetnog. Vlada još ne otkriva što planira, ali stručnjaci
misle da bi država i nakon prvog travnja trebala subvencionirati
cijene struje i plina, no zato su protiv ograničavanja cijene
nafte. Većina se slaže i da ne bi trebalo zamrznuti cijene hrane,
a svi unisono naglašavaju da je potrebno u uvesti imovinski
cenzus i onima koji nemaju pomoći više.
Zamrzavanje cijena hrane treba zaboraviti
Najsiromašnijima treba pomoći vaučerima, objašnjava ekonomist
koji je prije 20 godina i sam bio ministar. Zamrzavanje cijena
hrane treba zaboraviti.
“Kratkoročno to izgleda lijepo, ali dugoročno to deformira
tržište i ako bi se to dugoročno radilo, a već se sad smo ušli u
dugi rok za hranom, onda bi se mogle pojaviti nestašice i
ograničenja izvoza i uvoza hrane”, smatra ekonomski stručnjak i
bivši ministar ekonomije, Ljubo Jurčić.
Slično razmišlja i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
Zagovara manje opterećenje plaća i ciljane mjere za siromašnije,
a ne helikopterski novac za sve.
“Da li je to imovinski cenzus po pitanju stanovništva ili da li
je recimo kod kompanija one koje su pojačano energetski
intenzivne pa su one ranjive u krizi. Puno veći efekt na
stabilizaciju ekonomije ako se mjere ciljaju u tim smjerovima
ranjivog dijela stanovništva odnosno poslodavaca”, kaže
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Imovinski cenzus kao rješenje
Rješenje je imovinski cenzus, no to treba dobro razraditi,
upozorava Damir Novotny.
“Ne može se ekonomska moć kućanstava odnosno identificiranje
kućanstava kojima bi trebalo doista pomoći utvrđivati samo prema
njihovim financijskim dohodcima, dakle prihodima koje ostvaruje u
financijskoj sferi već s mora to vidjeti, već se moraju gledati i
imovinski dohodci”, smatra ekonomski analitičar Novotny.
Uvođenjem famoznog cenzusa najviše bi dobili oni kojima je pomoć
najpotrebnija.