Kamate su u prosjeku, u odnosu na prošlu godinu otišle gore za 1 posto, a konačnu listu banaka APN će objaviti idući tjedan
Otvorene su koverte s ponuđenim kamatama za novi krug stambenih
subvencija. 12 banaka je u igri, a efektivne kamatne stope kreću
se od 3,12 do 3,75 posto. Ocjena kreditne sposobnosti ista je kao
lani. Priču donosi Marko Šiklić za Danas.hr.
“Ona je jako različita od banke do banke, međutim nije se
promijenila u odnosu na prošlu godinu. Kamatne stope jesu nešto
veće, međutim kad sve uvjete uračunamo to je i dalje jako dobra
ponuda odnosno svakako dosta bolja neko komercijalni stambeni
kredit”, govori Vjerko Peretić, kreditni
posrednik.
Kamate su u prosjeku, u odnosu na prošlu godinu otišle gore za 1
posto, a konačnu listu banaka APN će objaviti idući tjedan.
Pomoć države iskoristila je i Josipa. Bilo je to prije 5 godina
kada su cijene kvadrata bile za 55 posto niže. Tek kasnije
shvatila je da APN i nema nekog smisla.
“On je dobro zamišljen i njegova intencija je bila dobra, no
međutim taj iznos koji je APN trebao pomoći pri kupnji nekretnine
se pretvorio u mizeran iznos. APN je možda pokrio iznos
kvadrature na kojoj trenutno sjedim”, priča Josipa
Tukara Komljenović iz Zagreba.
I da, u prosjeku državna subvencija iznosi oko 135 eura na mjesec
– u pet godina nešto više od 8 tisuća eura.
“Ako vi dižete danas kredit od nekih 200 tisuća eura za jedan
stan u Zagrebu, tih oko 8 tisuća eura je nešto bez čega biste
mogli”, dodala je Josipa.
Državni krediti za stanove postali su ozbiljan problem. Jer uz
inflaciju, strane kupce, i ulaganje u nekretnine dodatno napuhuju
cijenu kvadrata.
“S druge strane kada nema APN-a vlasnici nekretnina postižu i 15
posto niže cijene u odnosu na oglašene”, priča Filip
Ćulibrk, agent za nekretnine.
Da APN nema nekog smisla upozorila je Europska unija još prošle
godine, kao i istraživanje HNB-a koje je potvrdilo da Hrvatska
subvencijama samo potiče rast cijena.
“Pa dobro, postoje te analize, mi kao državno tijelo ne možemo
bit odgovorni u tom dijelu u tolikoj mjeri”,
priča Goran Golenić, koordinator za
subvencioniranje stambenih kredita u APN-u.
U međuvremenu se kvadrat u Zagrebu prosječno prodaje za 2400
eura, u Splitu za 3200, 1900 eura stoji kvadrat u Rijeci, a
u Osijeku 1300.
Zadnji je ovo put da država gura APN
“Sigurno će ukidanje APN-a potaknuti ili dodatno omogućiti da
tržište krene tržišno funkcionirati. Da cijelo ekonomsko
okruženje stambenog tržišta se vrati na svoje prirodne, organske
i zdravije noge”, govori Vedrana Likan,
stručnjakina za investicije.
Koji će biti novi model rješavanja stambenog pitanja mladih, tek
ćemo vidjeti. Nekad su kupci prve nekretnine bili oslobođeni
plaćanja poreza. Danas je on 3 posto.