Petaković smatra da je važno da postoji dobar sustav javnog, ali i privatnog bankarstva krvi tkiva iz pupkovine
Krv iz pupkovine koji je za javnu banku donirala jedna rodilja
pohranit će se na niskoj temperaturi u bačvi. Jednog dana te će
matične stanice možda pomoći nekom pacijentu u nevolji. Banka Ana
Rukavina neprofitna je ustanova koja u Hrvatskoj pohranjuje
uzorke za opću dobrobit, a krv iz pupkovine pohranjuje se za
javne i privatne potrebe. S drugim javnim bankama povezana je u
međunarodnu mrežu pa se stanice mogu upotrijebiti za liječenje
bolesnika širom svijeta. U Hrvatskoj je od 2007. do 2021.
prikupljeno čak 23.609 uzoraka, javlja
Danas.hr.
Puno više onih koji su donirali za javnu upotrebu, no ima
roditelja koji plaćaju čuvanje za osobne potrebe.
No, hoće li banka na zagrebačkom Rebru dobiti privatnu
konkurenciju?
Tvrtka BioSave iz Srbije kani proširiti poslovanje na Hrvatsku.
Zakon ih sprječava jer Hrvatska zabranjuje izvoz tkiva. Početkom
prošle godine ponudili su poslovnu suradnju KBC-u Zagreb. Oni su
ih odbili.
“Primili smo ponude suradnje privatnih poslovnih subjekata kao
posrednika inozemnih banaka krvi i tkiva iz pupkovina. Odnosile
su se na prikupljanje matičnih stanica iz krvi i tkiva pupkovine
u Republici Hrvatskoj te pohranjivanje u privatne banke izvan
Hrvatske. Pretpostavke za ostvarenje predložene poslovne suradnje
izrijekom su definirane i ograničene zakonom i podzakonskom
regulativom te je poslovna suradnja moguća isključivo ukoliko je
udovoljeno navedenim pretpostavkama što je i stav ravnateljstva
KBC-a Zagreb. Naime, banka tkiva može sklopiti ugovor samo s onom
inozemnom bankom tkiva koja ima odobrenje nacionalnog i/ili
regionalnog nadležnog tijela za tkiva i stanice te kojoj je
nadležno tijelo za tkiva i stanice u RH izdalo potvrdu
sukladnosti”, rekli su iz ravnateljstva KBC-a Zagreb.
Godinu dana nakon što su odbili suradnju, na zajednički sastanak
s privatnicima, kažu, pozvao ih je ministar zdravstva. Nisu
promijenili mišljenje. No, ministra su pitali zašto se sastao s
privatnom tvrtkom koja želi u inozemstvu pohranjivati krv iz
pupkovine.
“Jesam, sastajao sam se da bih čuo što je problem, i rezultat
znate. U ovom trenutku dok struka nešto ne apostrofira ništa se
ne mijenja, a jer vidim da vaše pitanje ide u tom smjeru, kažem
vam ne pogodujemo. Ni u tom, ni u svim drugim slučajevima”, rekao
je Vili Beroš.
Nije jasno kako ministar vidi u kojem je smjeru išlo pitanje, ali
činjenica je da su održana tri sastanka s privatnom kompanijom.
“U ovom trenutku moj je odgovor ne, ako ne bude ovih elemenata
ili utemeljenja ili najvažnije traženja struke na osnovu interesa
pacijenata”, ističe ministar.
Traže li pacijenti mogućnost da pohranjuju krv u inozemnim
bankama? Rijetko – odgovaraju nam iz najvećih hrvatskih
rodilišta, a roditeljima naglašavaju da to u ovom trenutku nije
ni moguće.
U Srbiji je to dopušteno. No, primjer roditelja koji su u
privatnoj švicarskoj banci CryoSave pohranili matične stanice
pokazao je koliko je to područje slabo kontrolirano.
Kada su pet godina nakon rođenja kćeri tražili pohranjene matične
stanice zbog potrebe liječenja u Americi uslijedio je šok. Stigao
im je neupotrebljiv uzorak. Rastko Petaković,
odvjetnik iz Beograda i oštećeni roditelj u aferi Cryosave
opisuje očaj kada su im na Sveučilištu Duke u Sjedinjenim
Državama rekli da je uzrok iz švicarske banke došao otopljen i
neiskoristiv za medicinskih postupak kojim su htjeli liječiti
svoju kćer.
“Dakle, netko tko vam kaže platite osiguranje i onda kada se desi
taj slučaj da vama to treba, vidite da na vašoj strani imate
nekoga tko nema sve potrebne certifikate, i nekoga tko vas ne
obavještava o svemu što se dešava, ušli smo u dublju potragu i ta
potraga se okončala time da smo otkrili da nemaju brojne
certifikate, da brojne stvari rade mimo zakona, i vidjeli smo
CryoSave kao našu glavnu metu s obzirom na to da je u trenutku
kada se to dešavalo bila najveća banka matičnih stanica u
Europi”, kaže Petaković.
Njihova bitka rezultirala je kaznenom prijavom i zatvaranjem
švicarske banke kada se otkrilo da su izgubili na stotine tisuća
pohranjenih matičnih stanica.
“To je bio početak jedne strane osobne agonije, a s druge strane
nekog osjećaja ličnog zadovoljstva i sreće da možete pomoći nekim
ljudima. Iako je naša priča tužno završena, priče stotine tisuća
ljudi koji su također imali posla s CryoSaveom ipak nisu tako
tužno završene”, dodaje Petaković.
Nakon gorkog iskustva, Petaković vjeruje da je važno da ova
djelatnost bude dobro regulirana. Smatra da je važno da postoji
dobar sustav javnog, ali i privatnog bankarstva krvi tkiva iz
pupkovine.
Preostali uzorci iz CryoSave prebačeni su u jednu poljsku banku.
Oglašavaju se onako kako to čine i druge privatne banke čija je
vrijednost biznisa procijenjena na milijarde dolara. Za dvije do
tri tisuće dolara, obećavaju mir roditeljima za slučaj bolesti.
Tvrtka BioSave odgovara da od 2013., otkako su osnovali firmu u
Hrvatskoj pokušavaju započeti suradnju s relevantnim tijelima
kako bi klijentima u Hrvatskoj pružili istu mogućnost.
“Zakonska ograničenja u Hrvatskoj takva su da mi nismo u stanju
da pružamo uslugu pohrane matičnih stanica. Najveća je prepreka
tumačenje Zakona o primjeni ljudskih stanica i tkiva od strane
nadležnih tijela Republike Hrvatske, a koje smatraju pohranu
matičnih stanica u banci krvi sa sjedištem izvan Republike
Hrvatske izvozom tkiva. Naš je stav da se ne radi o izvozu i to
iz razloga što bi se matične stanice pohranjivale na području
Europske Unije, a osobito iz razloga što one ne bi služile dalje
u komercijalne svrhe, već bi se pohranjivale isključivo za
davatelja i/ili članove njegove obitelji. Ističemo da smo
trenutno u postupku pronalaženja pravnog rješenja za omogućavanje
rada na području Republike Hrvatske, odnosno dobivanja
suglasnosti za rad kao i postizanja suradnje s KBC Zagreb kao
jedinom bankom krvi u Republici Hrvatskoj”, pišu u odgovoru na
pitanje.
Iako su održani sastanci s privatnom tvrtkom iz Beograda –
ministar Beroš tvrdi da se regulativa za sada neće mijenjati.
Brojni stručnjaci nisu htjeli javno govoriti na ovu temu, ali se
slažu da s izvozom genetskom materijala treba biti oprezan. I da
postojeći zakon u Hrvatskoj ne bi trebalo mijenjati jer ne zakida
pacijente: daje priliku i onima koji žele krv iz pupkovine
donirati i onima koji žele matične stanice čuvati za osobne
potrebe.