Obveznica je manje rizičan vrijednosni papir od dionice, koji donosi umjerene prinose, objašnjavaju iz Hanfe.. Minimalni ulog je 500 eura, a minimalna kamata 3 posto
Predstavljajući prijedlog zaključka o prihvaćanju informacije o
planiranom pokretanju emisije državnih obveznica uz aktivno
izravno uključivanje sektora građanstva, ministar financija
Marko Primorac rekao je da se obavljaju
posljednje pripreme, najavivši da će se obveznice upisivati u dva
kruga, pri čemu će prvi biti otvoren za građane od 22. veljače u
osam sati do 1. ožujka do 20 sati, piše net.hr.
Nakon toga će se upis za građane zatvoriti, a 3. ožujka će se
otvoriti za institucionalne investitore i trajat će samo taj dan.
Dakle, sve što ne upišu građani, ostaje za institucionalne
ulagače, a upis će se obavljati u poslovnicama banaka koje će
biti vodeći agenti izdanja i suaranžeri.
Rok dospijeća obveznice će biti dvije godine, država izdanjem
planira prikupiti milijardu eura, minimalan ulog će biti 500
eura, dok se u ovom trenutku još sa sigurnošću ne može reći
koliko će iznositi kuponska kamata, ali bit će iznad tri posto,
kazao je Primorac.
Što je obveznica?
A za sve one koji nisu sigurni što je točno obveznica donosimo i
pojašnjenje koje je objavljeno na stranicama Hrvatske agencije za
nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Obveznica je, naime, dužnički vrijednosni papir (za razliku od
dionice koja je vlasnički vrijednosni papir), što znači da
imatelju obveznice, u određenom roku, pripada pravo na povrat
određenog iznosa glavnice i pripadajuće kamate.
Kamata se, pak, isplaćuje periodično ili se pribraja glavnici i
isplaćuje o dospijeću. Dakle, može se raditi o stalnom izvoru
prihoda, poput kamata koje se godišnje pripisuju na glavnicu u
banci.
Pojednostavljeno rečeno, radi se o posuđivanju novčanih sredstava
koja se vraćaju u cijelost i imatelju obveznice, uvećana za
određenu kamatu.
Obveznice izdaju, u pravilu, državne institucije kao što su HNB,
Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Državna agencija za
osiguranje štednih uloga, ali i dionička društva, koja tako
dolaze do financijskih sredstava potrebnih za poslovanje, a da
pritom ne mijenjaju svoju vlasničku strukturu.
Imatelj ili kupac obveznice je zapravo investitor koji je kupio
vrijednosni papir i koji ga trenutno drži. Tri su izvora zarade
kojeg imatelj može ostvariti držanjem obveznice. Prvi je tekući
dohodak koji se sastoji od isplate kamata, drugi se odnosi na
mogućnost zarade zbog rasta tržišne vrijednosti kupljene
obveznice (kapitalni dobitak), a treći se odnosi na isplatu
nominalne vrijednosti obveznice po dospijeću.
Obveznica je manje rizičan vrijednosni papir od dionice, koji
donosi umjerene prinose, objašnjavaju iz Hanfe.
Prinos iznad 3 posto
Što se emisije državnih obveznica, one će biti dvogodišnje
ročnosti. “Obveznica će biti dvogodišnje ročnosti uz godišnji
kamatni prinos iznad tri posto, a cilj kraćeg roka dospijeća je
građanima pružiti mogućnost ulaganja usklađenu s dosadašnjim
preferencijama uz maksimalno ograničenje negativnih tržišnih
rizika”, piše u Vladinom zaključku.
Primorac je napomenuo i da će građani prije samog upisa dobiti
informaciju o minimalnoj kamatnoj stopi koja će se postići na
izdanju.
Ministarstvo će tijekom današnjeg dana objaviti dokument ponude,
koji će sadržavati općeniti set informacija, a 20. veljače na
stranicama Ministarstva financija i Zagrebačke burze će biti
objavljen javni poziv, gdje će biti i više detalja o samom
izdanju, kao i o mjestima upisa, uz definiranje točno određenih
poslovnica banaka, kojih će na području RH biti oko pet stotina.
Najpopularniji hrvatski matematičar dao savjete ‘zlata
vrijedne’
Najpopularniji hrvatski matematičar, prof. Toni
Milun, gostovao je u RTL-u Danas i izračunao koliko
se može zaraditi ako netko ima višak od 2000 eura i uloži to u
narodne obveznice koje će se prodavati od petka.
“Ako je kamatna stopa 3 posto, a toliko je minimalna kamatna
stopa što znači da može biti i viša, tada se u godini dana za
uloženi novac zaradi 60 eura. U dvije godine za uloženih 2000
eura dobit ćete 120 eura”, izračunao je prof. Milun.
Usporedio je to s oročenom štednjom čije su kamatne stope sada
0,02 posto. “Oročimo li 2000 eura za dvije godine dobit će se
manje od eura, odnosno svega 80 centi”, izračunao je.
Prof. Milun savjetuje, ako se netko odluči uložiti novac u
narodne obveznice, neka to bude onaj koji mu neće trebati naredne
dvije godine. S obzirom na to da je na računima hrvatskih građana
35 milijardi dolara “viška”, prof. Milun rekao je da je to novac
koji se nalazi na tekućim i deviznim računima, na oročenim i
stambenim štednjama.
“A tu su kamatne stope oko 0,02 posto ili malo više”, dodao je.