Godišnje proizvedemo puno manje nego što pojedemo. Trenutno je registrirano 971 tisuća svinja, a uvezli smo 2021. još 629 tisuća svinja iz Europske unije. No, sad ni EU više nema viška mesa
Ugledni Bloomberg piše da Amerikanci sve rjeđe roštiljaju, i da
pada konzumacija omiljene im govedine. Zbog cijena. U Hrvatskoj s
druge strane: mesne bakanalije. Jedemo čvarke, ćevape,
roštiljamo, okrećemo na ražnju, kao da se meso dijeli. Jedemo ga
više nego ikad, premda je skuplje nego ikad, a proizvodi ga se
manje nego ikad. Prijete li nam nestašice mesa, provjerila je
ekipa RTL Direkta.
Zadovoljstvo nam meso daje više nego ikad. Zalogaj, po zalogaj i
već smo na 69,5 kila. Da, skoro 70 kilograma mesa svaki hrvat
pojede godišnje. Još smo daleko od menija prosječnog Amerikanca
koji godišnje jede 102 kilograma mesa.
“Ja mislim da se neće smanjiti”, odgovorio je na pitanje hoće li
se smanjiti činjenica da Hrvati vole svoje meso, ravnatelj Uprave
za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać.
Evo koliko su cijene mesa išle gore. U prosincu 2021. svinjski
but koštao je ustvari možda bolje da ovaj dio ne čitam ja, nego
glas na kakav ste navikli. Svinjski but samo za nevjerojatnih
34,87kn toliko je koštao u prosincu 2021. a 2022 u prosincu
45,58kn. Ukupno je cijena mesa u Hrvatskoj narasla za 17 posto, a
na svjetskoj razini za 10,4 posto.
Lako se izgubiti u svim tim postocima podacima ključno je pitanje
jedno jedino, hoće li panceta ili buncek postati toliko skupi da
ćemo ih konzumirati puno manje nego dosad.
O čemu se ustvari radi? Godišnje proizvedemo puno manje nego što
pojedemo, trenutno je registrirano 971 tisuća svinja, a uvezli
smo 2021 još 629 tisuća svinja iz Unije, tamo proizvode više, a
jedu manje pa su nam jeftinije davali svoje viškove, odnosno tamo
su proizvodili više, sada više ne. Nema EU viškova.
“Ja bih rekao da i pored tih minusa to još nisu brojke zbog kojih
bi mogli govoriti o nestašicama mesa”, govori Barać.
“Neće doći do nestašica”, kazao je saborski zastupnik Domovinskog
pokreta Davor Dretar Drele.
“Neće doći do nestašica i ne trebamo naše građanstvo s tim
strašiti i plašiti”, govori predsjednik poljoprivredne komore
Mladen Jakopović.
Ali imamo nestašicu farmi. Ovakvih prizora je u Hrvatskoj sve
manje. Svi odustaju, uzgajanje je skoro dvostruko skuplje nego
lani za Direkt objašnjava farmer Dejan.
“Nisu svi odustali, ali svakim danom ih je sve manje, tako da su
nužne mjere države”, kazao je uzgajivač svinja, Črnec Biškupečki
Dejan Tkalčec.
Država ima razne mjere.
“Svjesni smo tih minusa i nastojat ćemo novim mjerama te minuse
okrenut prema pozitivnim trendovima”, kazao je Barać.
Ma kakvi, država ne radi dovoljno smatra autor kultnih svinjskih
hitova, danas saborski zastupnik. Može se više.
“Da kažu vi uzgajate pajceke, Da, što vam nedostaje i onda se
sjednu i nedostaje to to i to, Željko iz ministarstva, ti iz
porezne ti iz carinske dečki da vidimo što se da napravit”,
govori Drele.
Ako Europa ima manje, pa eto prilike za naše da se opet pokrenu.
“Vrijeme je da podignemo, vrijeme je da shvate i proizvođači, ovo
je apel da dignemo urušeni svinjogojski sektor”, govori
Jakopović.
“Ljudima je stalno puno, nije nešto značajno sve je pet, promet
ne pada”, kazao je mesar Neven Suman.
Ne pada, zasad, koliko god nas teško pogodila mesna inflacija.