Trenutačno se izrađuje novi pravilnik o ambalažnom otpadu. Sustav povrata proširit će se na sve boce do 3 litara, a vratit će se moći i tetrapak
Sustav prikupljanja boca postoji u 13 europskih zemalja, a
Hrvatska ima najmanju naknadu. Tako je u Baltičkim zemljama taj
iznos 10 centi, u Slovačkoj 15. Njemačka vraća 25 centi za svaku
bocu, a Finska čak 40. Svake godine u Hrvatskoj je na tržištu oko
826 milijuna plastičnih, staklenih boca i limenki. Prosječno se
prikupi oko 80 posto ambalaže koja se stavi na tržište, a u
sustavu je povratne naknade, piše Danas.hr.
Što napraviti s gomilom plastike,za većinu europskih zemalja je
uglavnom ili isključivo ekološko pitanja, dok je kod nas to i
socijalno. U trgovini se često stvaraju redovi za automat.
“Jako puno ljudi, penzionera, pogotovo vikend, subota nedjelja,
radimo 100 na sat”, prepričava Mato Tečić,
zaposlenik trgovine.
Trenutačno se izrađuje novi pravilnik o ambalažnom otpadu. Sustav
povrata proširit će se na sve boce do 3 litara, a vratit će se
moći i tetrapak. Ekološke udruge, među njima i Zelena akcija
traže da se naknada uveća, ali i da se riješe neke nelogičnosti.
“Imamo, primjerice, sok od rajčice ili pasiranu rajčicu. Pasirana
rajčica ne ide u sustav povratne ambalaže jer nije napitak, dok
sok kao napitak ide, iako je riječ o proizvodu gotovo istog
sastava, a često dolaze u gotovo identičnoj ambalaži”, kazuje
Ana Marija Mileusnić iz Zelene akcije.
Proširili bi povrat i na ambalažu hrane, ali i kozmetike. Hoće li
prihvatiti takve prijedloge, Ministarstvo nije htjelo otkrivati
dok ne izrade Pravilnik.