Prema podacima zavoda za statistiku, u godinu dana cijena hrane u Hrvatskoj narasla je za 20%,
U prosincu smo hranu plaćali 20% više nego godinu prije, objavio
je Zavod za statistiku, pa sad nestrpljivo čekamo koliki će
postotak biti za siječanj, kad su trgovci prešli na euro i
zaokružili cijene. Priču donosi RTL-ov Ivan
Skorin.
Zbog čega premijer ratuje s trgovcima i optužuje ih za pohlepu.
Ali nas je zanimalo: je li država zapravo pohlepna? Uzima li kroz
poreze više nego drugi – i je li zato teglica krastavaca u
Hrvatskoj skuplja? Jer, premda je PDV privremeno snižen na 5% za
neke prehrambene artikle – za sve što nije meso, jaja, povrće,
voće i ulja: i dalje je 25%.
Nova runda fajta zbog cijena. Država i dalje viče dali smo vam
sve, a vi ste pohlepni. Trgovci uzvraćaju, nismo mi, nego vi, što
govoriš, to postojiš. Naravno, nisu ovo njihove izjave – ali tako
nekako bi se dale sažeti. Rat se nastavlja.
Dok traje rat, trgovci imaju nekakav svoj silenzio stampa,
odnosno, tek tu i tamo puste neku izjavicu ili priopćenje, ali
zanimljivo u jednom takvom priopćenju prošli tjedan istaknuli su
kako u onim famoznim usporedbama računa iz hrvatskog i slovenskog
trgovačkog lanca čak 8 od 10 proizvoda u Sloveniji ima pdv 9,5%
posto, a u Hrvatskoj za iste te proizvode je 25%.
I to je jedan od razloga što su kod nas iste stvari skuplje, jer
država pohlepno uzima i sad na nas huška bijesne građane, tako to
vide trgovci.
“Argument Vlade je, ali mi smo Vam dali subvencije za struju,
ipak ima tu ruka države koja je upetljana, baš zato ne možete vi
raditi što hoćete?”, kazao je ekonomist Ljubo
Jurčić.
Upitan o tome misli li da argument Vlade sa subvencijama nije
jak, Jurčić odgovara: “Apsolutno nije, pa Vlada je dala ono što
su prije poslodavci zaradili”
E sad to je glavno pitanje, koliko su oni zaradili i prilikom te
zarade uplatili natrag. U Hrvatskoj je PDV privremeno smanjen na
5% na meso, ribu, voće i maslac, odnosno na manji dio proizvoda,
ali na sve ostalo je još uvijek 25%, u Njemačkoj je jednako tako
7% na dio proizvoda 19% na sve ostalo, u Francuskoj 5,5% dio,
ostalo 19,6%, a u Švedskoj ujednačen gotovo na sve proizvode 12%.
“Hrvatska ima ekstremno veliki regresivni PDV s kojim zapravo
kažnjava najsiromašnije kojima je onda hrana najskuplja u
njihovom budžetu, znači Vlada bi najprije to trebala smanjiti,
međutim, kad se to izjednači sa Švedskom ispada da su cijene
slične kod nas i u Švedskoj, no cijena rada jednog sata je pet
puta veća u Švedskoj nego u Hrvatskoj”, ističe Toni
Prug, ekonomski analitičar.
“Oni imaju svoju računicu zašto poskupljenja sada, kažu ulazni
troškovi, distributeri, proizvođači, trgovci nisu krivi? Kada
pogledate malo makroekonske podatke indeks cijena hrane,
organizacije za hranu i poljoprivredu pri UN-u, koji sugerira da
u posljednjih devet mjeseci cijene hrane u svijetu padaju”, rekao
je u utorak, 17. siječnja ministar Davor
Filipović.
Ma tko šljivi UN, neka njima pada, nama se diže – cijena. Svega.
Prema podacima zavoda za statistiku, u godinu dana cijena hrane u
Hrvatskoj narasla je za 20%, a jedan od najekstremnijih primjera
su jaja, od rujna do prosinca lani cijena pakiranja od deset
komada je porasla sa 17 na 21 kunu.
I baš su jaja savršen primjer jer su ona dio onih proizvoda na
koje je smanjen porez na 5% – ali cijena im nije pala, naprotiv.
I zato se dovodi u pitanje teza: “da imamo manji porez manje bi
nam bile cijene”
Kazne, bijele liste trgovaca, crne liste – to sve podsjeća na
neka stara vremena.