Nedavne krize ojačale su podršku građana Europskoj uniji: 72 % ispitanika vjeruje da je njihova zemlja ostvarila koristi od članstva u EU-u, a 62 % vidi članstvo u EU-u kao dobru stvar
Rastući troškovi života najveća su briga za 93 % Europljana,
pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra koje je naručio
Europskog parlament, objavljeno danas u cijelosti.
Istovremeno, građani i dalje izražavaju snažnu potporu EU-u i
očekuju da Unija nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje
učinaka kriza.
U svakoj državi članici EU-a preko sedam od deset ispitanika
zabrinuto je zbog sve većih troškova života. Najviše zabrinutih
je u Grčkoj (100 %), Cipru (99 %), Italiji i Portugalu (98 %), a
u Hrvatskoj ta brojka iznosi 91 %. Rast cijena,
primjerice energije i hrane, osjeti se u svim sociodemografskim
kategorijama kao što su spol ili dob, te u svim obrazovnim i
socio-profesionalnim skupinama. Druga briga koju građani EU-a
najčešće spominju je prijetnja od siromaštva i socijalne
isključenosti (82 %), a u Hrvatskoj to smatra 87
% ispitanika. Zatim slijede klimatske promjene i širenje
rata u Ukrajini na druge zemlje (81 %).
Građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje
složenih učinaka uzastopnih kriza koje su pogodile kontinent.
Visoka potpora EU-u temelji se na iskustvu iz prošlih godina, pri
čemu je EU pokazao izvanrednu sposobnost ujedinjenja i provedbe
učinkovitih mjera. Kada je u pitanju rješavanje krize rastućih
troškova života, građani zasada nisu zadovoljni poduzetim mjerama
ni na nacionalnoj ni na razini EU-a. Samo trećina Europljana
izražava zadovoljstvo mjerama koje su poduzele njihove nacionalne
vlade ili Europska unija. U Hrvatskoj 72 % ispitanika nije
zadovoljno mjerama na nacionalnoj razini vezano uz rješavanje
rastućih životnih troškova, a mjerama na razini EU-a nije
zadovoljno 62 % hrvatskih građana.
Kada je riječ o financijskom stanju građana, istraživanje
pokazuje da se sve više osjete posljedice polikrize. Gotovo
polovica stanovništva EU-a (46 %) navodi da se njihov životni
standard već pogoršao od posljedica pandemije COVID-19, ruskog
agresorskog rata u Ukrajini i krize uslijed rasta životnih
troškova. Nadalje, 39 % ispitanika još nije osjetilo smanjenje
životnog standarda, ali očekuju da će to biti slučaj u godini
pred nama, što daje prilično sumorne izglede za 2023. Brojke su
iste i kod hrvatskih ispitanika. Još jedan znakovit pokazatelj
rastućih ekonomskih ograničenja je porast broja građana, njih 39
%, koji se suočavaju s teškoćama u plaćanju računa “većinu
vremena” ili “povremeno”. Radi se o povećanju od devet
postotnih bodova u odnosu na jesen 2021. kada je brojka iznosila
30 %. U Hrvatskoj čak 59 % ispitanika navodi
da “povremeno” ili “većinu vremena” ima
teškoća s podmirivanjem računa.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta
Metsola je poručila: “Građani su zabrinuti zbog sve
većih troškova života, što je razumljivo; sve više obitelji jedva
spaja kraj s krajem. Vrijeme je da isporučimo rezultate; da svoje
račune stavimo pod kontrolu, suzbijemo inflaciju i činimo sve da
naša gospodarstva rastu. Moramo zaštititi one najranjivije u
našem društvu.”
Višestruke geopolitičke krize proteklih godina i dalje dovode
građane i kreatore politika pred velike izazove. S obzirom da je
inflacija dosegnula najvišu razinu u posljednjih nekoliko
desetljeća, građani žele da se Europski parlament usredotoči na
borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (37 %). Javno
zdravlje i dalje je važno za mnoge građane, njih 34 % – kao i
daljnje djelovanje protiv klimatskih promjena (31 %). Visoko na
ljestvici je i potpora gospodarstvu i otvaranju novih radnih
mjesta (31 %) a za hrvatske građane to predstavlja najvažniju
temu (42 %). Ispitanici u Hrvatskoj potom navode borbu protiv
siromaštva i socijalne isključenosti (40 %) a treće mjesto
zauzima javno zdravlje (31 %).
Istodobno, nedavne krize, osobito rat Rusije protiv Ukrajine,
jačaju potporu građana Europskoj uniji: 62 % ispitanika smatra
članstvo u EU-u kao dobru stvar, što predstavlja jedan od
najboljih rezultata zabilježenih od 2007. godine. U Hrvatskoj ta
brojka iznosi 54 %. Dvije trećine Europljana (66 %) smatra
članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 72 % smatra da je njihova
zemlja ostvarila koristi od članstva u EU-u. U tom kontekstu, mir
se vraća u svijest građana kao jedan od glavnih i temeljnih
razloga Unije: 36 % Europljana navodi da je doprinos Europske
unije održavanju mira i jačanju sigurnosti glavna prednost
članstva u Uniji, što predstavlja povećanje od šest postotnih
bodova u odnosu na jesen 2021. Nadalje, Europljani također
smatraju da EU olakšava suradnju među državama članicama (35 %) i
doprinosi gospodarskom rastu (30 %). U Hrvatskoj 55 % ispitanika
smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 80 % smatra da je
Hrvatska ostvarila koristi od članstva. Za hrvatske ispitanike
nove mogućnosti zapošljavanja predstavljaju daleko najveću
prednost članstva Hrvatske u Uniji (51%, a EU prosjek iznosi 23
%). Zatim navode doprinos održavanju mira i jačanju
sigurnosti (34%) a na trećem mjestu su doprinos gospodarskom
rastu zemlje (32%) i poboljšanje životnog standarda (također 32
%).