Posljedice uzimanja antibiotika ukoliko za njega ne postoji prava indikacija su dugoročne
Na današnji dan liječnici tradicionalno upozoravaju na
prekomjernu upotrebu antibiotika. No, istovremeno skreću pažnju
da smo po njihovoj potrošnji u pandemiji najgori u Europskoj
uniji. Gotovo trećinu svih antibiotika Hrvati su lani uzimali da
bi liječili koronu. Sigurno ne na vlastitu ruku već s receptom
liječnika, koji pak otkrivaju – zašto ih toliko prepisuju, piše
Danas.hr.
Na važnost odgovornog korištenja antibiotika upozorava i Svjetska
zdravstvena organizacija.
“Za osobu to znači da ako je puno antibiotika popio u toku svog
života da postoji mogućnost da se nekad sretne s nečim za što
nemamo sredstvo da mu pomognemo’’, rekao je Hrvoje
Tiljak, specijalist opće medicine.
Posljedice uzimanja antibiotika ukoliko za njega ne postoji prava
indikacija, su dugoročne.
“Mi sada svjedočimo tom vremenu kada su bakterije zbog
neopravdane potrošnje zapravo razvile otpornost i sada nam je
izbor sve manji – još ih imamo ali želimo ih čuvati za vrijeme
kada će to zbilja čovjeku trebati”, kazao je Tiljak.
No, edukacije i stalna ponavljanja ta su vremena ostavila iza nas
– govore podaci eu barometra. Prošle je godine 23 posto građana
Europske unije uzimalo antibiotike, što je najniža brojka od
2009. No, od zemlje do zemlje razlike su velike. na Malti ih je
pilo 42 posto , u Švedskoj i Njemačkoj 15 posto. U Hrvatskoj 32
posto. Osam posto na razini Europske unije nabavilo ih je bez
znanja liječnika, kod nas je takvih 11 posto.
“Oni sami traže. Imate i onaj daj mi antibiotik da mogu nazad na
posao to će radije nego ostati sedam dana kući i bolje se
izliječiti”, rekao je Tiljak.
I opet prema EU barometru razlog za uzimanje antibiotika U
Hrvatskoj kod 28 posto građana bio je covid. Gora od nas s 30
posto onih koji su koronu liječili antibiotikom bila je samo
Bugarska.
“Predviđanja nisu ružičasta. Imamo brojke koje govore da 700 000
ljudi na godinu umre od posljedica infekcije koja je uzrokovana
multiplorezistentnom bakterijom”, rekla je Iva Butić iz Klinike
za infektivne bolesti.
Zato, upozoravaju stručnjaci, treba djelovati odmah i globalno,
da se crne prognoze – po kojima bi do 2050 te otpornost na
antimikrobne lijekove mogla uzrokovati čak 10 milijuna smrti
diljem svijeta, ne ostvare.