Prema prijedlogu Vlade, porezni obveznici će biti poduzetnici čiji je prihod u 2022. bio veći od 300 milijuna kuna, oni će plaćati ekstraprofit
“Kad je prije 6 mjeseci prvi porez na ektraprofit najavio
Viktor Orban, svi su se čudom čudili – ali evo
sada i Plenković ide stopama Orbana, ali
Karla Marxa koji je prvi u svom djelu Kapital
spomenuo ekstraprofit”, piše RTL.
Koliko je puta na predstavljajući zakonski prijedlog spomenuo
moral, jednakost i solidarnost, dalo bi se zaključiti da se
Plenkovićev ministar uživio u ulogu Robina Hooda. Umislio je:
uzet će bogatima, da bi dao siromašnima.
Istaknuo je da razumije poduzetnike koji su imali teške godine i
u čijim su poslovanjima narasli ulazni troškovi, no dodao je da
su ustvrdili kako je opravdano da oni kojima je unatoč tome
rastao prihod dijele taj profit.
“Mislim da nitko u ovim trenucima ne bi trebao staviti očuvanje
investicija prije zaštite najranjivijih”, izjavio je ministar
financija Marko Primorac.
Ali ranjiv mu je prijedlog već u startu. Za Đurđicu
Jurić, dekanicu RRiF-a Visoke škole za financijski
menadžment najsporniji je tajming: “Donosi u tekućoj godini porez
koji se odnosi na poslovanje i dobit te godine s time da se
donosi na kraju godine.”
Čak i ako se izglasa, nije sigurno da je ustavan, smatraju u
HUP-u.
“Po Ustavu svi poduzetnici trebaju imati jednake uvjete
poslovanja što se ovdje krši”, smatra i Irena
Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
Prema prijedlogu Vlade, porezni obveznici će biti poduzetnici
čiji je prihod u 2022. bio veći od 300 milijuna kuna, oni će
plaćati ekstraprofit. Imat će stopu od 18 posto poreza na dobit
te dodatan porez koji će ovisiti o razini profita u 2022., a koja
će biti iznad razine od 20 posto od prosjeka u zadnje četiri
godine.
“Također, ako je nekome dobit rasla 100 posto u odnosu na rast
zadnje četiri godine, njemu će efektivna porezna stopa biti 33
posto poreznog opterećenja po novom izračunu”, pojasnio je
Primorac.
Protiv poreza na ekstraprofit je i Hrvoje Bujas,
predsjednik udruge Glas poduzetnika: ” Umjesto da budemo ponosni
na te kompanije, umjesto da pronađemo model kako da zarađuju još
više, zapošljavaju još više i budu lokomotiva razvoja gospodin
Primorac i njegova ekipa su našli model kako zaustaviti te ljude,
kako zastaviti kvalitetne sposobne, prodorne jake tvrtke koje
konkuriraju ne samo u Hrvatskoj, nego u regiji i svijetu, to je
doista žalosno”.
Žalosno i da ministar nije ukalkulirao da će recimo trgovina koja
će se vjerojatno naći na udaru – taj izdatak preliti.
“Ako će trgovina biti ta koja će podlijegati ovom porezu na
ekstraprofit na koga će se preliti taj dodatni izdatak? Pa na
potrošače, na sve nas”, odgovara Đurđica Jurić.
Spirala će se nastaviti . “Možda će doći do daljnjeg povećanja
inflacije jer će svi pokušati taj trošak taj nenadani trošak
nadoknaditi zasigurno na neki drugi način. Gospodine Primorac,
što vam bi?! Što vam dovraga bi?”, upitao je Bujas.
Tjednik Lider popisao je 25 kompanija koje bi se mogle naći na
udaru. Tu je šest hotelskih kuća, brodogradilište Viktor Lenac,
Končari Kutjevo, Janaf i Ina, Medika.
“Sporno što se odnosi na sav sektor, ne samo na energetski
sektor, nego će se odnositi i na apsolutno sve: i sektor
trgovine, građevine, turizam…”, smatra Đurđica Jurić.
Među tih 200 najvećih poduzetnika po prihodima bi trebao ući i
zagrebačka IT tvrtka Span.
Njihov predsjednik Uprave i osnivač Nikola
Dujomović komentira: “Mi smo ove godine zaposlili preko
150 ljudi računajući na stabilno okruženje, jer je sve drugo bilo
nestabilno. Onda se nadaš da će ti porezni sustav i država biti
stabilna, pa kad se to raspadne stvarno je teško planirati.
Pitaju ljudi kakva će biti sljedeća godina, pa kaj ja znam?
Pitajte Vladu”, kaže Dujmović.
“Matematika po kojom se računaju dvije loše (2020., 2021.)i dvoje
dobre godine (2018. i 2019.) klimav je račun.”, smatra Irena
Weber iz HUP-a.
Što znači dvije dobre i loše godine – to se na nuli… i onda kad
imate jednu normalnu treba ih kazniti.
Kada je Span izlazio na burzu strani i domaći analitičari su im
govorili da previše investiraju i da im je zbog toga
profitabilnost niska.
“Mi smo se proteklih godina borili da tu stopu profitabilnosti
dignemo na više, ali još uvijek smo na 50 posto nama usporedivih
stranih kompanija, tako da smo jedno hrvatskoj Vladi
ekstraprofitaši. Željeli bismo da se u Vladi i ministarstvu
financija zaposle ljudi s malo razuma koji će razumjeti dinamiku
pojedinih industrija a ne da ovako mlate nekritički. ..
Željeli bismo da se u Vladi i ministarstvu financija zaposle malo
razuma i razumjeti dinamiku pojedinih industrija a ne da ovako
mlate nekritički. Mi smo 30 godina uspijevali unatoč i ne
zahvaljujući. Nismo misli da će oprati nas tehnološke poduzetnike
koji jedva držimo sa svijetom priključak i da će nas sad udarati
maljem u glavu. Nismo očekivali, ali preživjet ćemo”, komentira
predsjednik Uprave tvrtke Span.
Ministar očekuje od ovog poreza 2 milijarde. Da agilnije
prikupljaju novce Europskih fondova ili da za robne rezerve ne
kupuju kukuruz po 30 posto višoj cijeni možda se ne bi trebali
igrati legendi iz Šervudske šume.