Sve je iznenadio podatak da se i jaja i kokoši zaražene salmonelom s farme na kraju termički obrađuju i prerađuju u paštete, hrenovke…
S polica se povlače jaja poznatog proizvođača. Zadnjih je dana
ovakvih obavijesti sve više, pa se čini da je hrana sve manje
sigurna. RTL-ova Zorana Čičak Kulić
bila je u Centru za sigurnost hrane koja je razgovarala s
Darijom Lasićem, voditeljem Odjela za
zdravstvenu ispravnost hrane NZJZ Dr. Andrija Štampar.
Upitan je možemo li s punim povjerenjem kupljenu hranu dati
djeci.
“Apsolutno da. Ovo što se dogodilo su vjerojatno statistički
slučajne situacije i incidenti koji potvrđuju pravilo da sustav
funkcionira i da se hrana povlači preventivno prije nego što
ljudi završe u zaraznoj bolnici”, objašnjava Lasić.
“Koliko mi je poznato ova dva slučaja nisu povezana s istim sojem
salmonele tako da nisu isto vezani. To je nešto što je uobičajeno
na razini od tri do četiri posto uzoraka koji se godišnje
povlače. Ova vlažna atmosfera zadnjih dana je sigurno pogodovala
razvoju mikroorganizama”, kazao je.
Upitan je koliko godišnje proizvoda analizira.
“Više od šest tisuća uzoraka, što kemijskih što mikrobioloških
analiza i uglavnom bude oko tri do četiri posto neispravnih
uzoraka. Moram naglasiti da Hrvatska ima još jedan vodič koji je
oštriji od EU propisa”, poručio je Lasić.
Međutim ne testiraju se svi proizvodi, stoga je prokomentirao
mogućnost da su na policama neki zdravstveno neispravni.
“Naravno, to je zakon velikih brojki. Ni jedna država nema toliko
sredstava da se apsolutno sve testira. Radi se na bazi rizika.
Ono hrana koje je rizičnija se češće ispituje te se tako
preveniraju patogena stanja”, objašnjava Lasić.
Upitan je koliko dugo treba kuhati jaja da se ubije salmonela.
“Zlatno je pravilo tri minute na 80 stupnjeva. Ako kuhamo jaje,
bolje da je tvrdo kuhano. Meko kuhano jaje je već problematično.
Treba čitati deklaracije. Na deklaraciji hrane koje je
mikrobiološki opasna piše na koji se način treba termički
obraditi. Meso treba dobro termički obraditi, a ne ga konzumirati
polusirovog ili sirovog. Nož kojim smo rezali sirovo meso, ne
treba koristiti za pečeno meso”, objasnio je.
Sve je iznenadio podatak da se i jaja i kokoši zaražene
salmonelom s farme na kraju termički obrađuju i prerađuju u
paštete, hrenovke…
“Prema Zakonu o veterinarstvu to je dopušteno i veterinarski
inspektorat koji vodi te slučajeve dao na izbor proizvođaču ili
da ih uništi, što je skuplja verzija ili da se to onda jako dobro
termički obradi. Nakon toga se opet sve testira da bi bili
sigurni da ta sirovina ide sigurna u proces proizvodnje paštete,
hrenovki i sl”, poručio je Dario Lasić.
Upitan je o nedozvoljenim pesticidima na voću, povrću i koliko je
to opasno za naše zdravlje.
“Svi pesticidi koji se legalno primjenjuju imaju svoje maksimalno
dozvoljene koncentracije. Mi ih redovito pratimo, mogu reći da u
zadnjih par godina postotak uzoraka koji su nesukladni opada.
Dovoljno je da se voće i povrće dobro opere. 95 posto pesticida
će se riješiti guljenjem”, kazao je Lasić.