U Hrvatskoj se najviše bacaju meso, riba i jaja, pa tako se stvori 286 tisuća tona otpada hrane, a jedna osoba proizvede 71 kg
Od pakiranja zelene salate, krastavaca i paprike do riže,
tjestenine i ulja sve više trgovačkih lanaca u Velikoj Britaniji
uklanja rokove trajanja sa svojih proizvoda. I to one “najbolje
upotrijebiti do” sve kako bi se riješio globalni problem
prekomjernog bacanja hrana. RTL je provjerio hoće li i Hrvatska
uvesti takvu praksu.
Na stotinama proizvoda više ne piše preporučeni rok trajanja u
britanskoj trgovini. U šoppingu je bila Hrvatica s londonskom
adresom, Josipa Kukor.
“I sama sam radila u jednom od tih marketa i znam koliko se baca
voća i povrća iako super izgleda, baš zbog tih datuma tako da se
ili baca ili daje u donacije što je u odnosu na bacanje jako mali
omjer”, govori.
Više od polovice potrošača, prema istraživanjima, rok “najbolje
upotrijebiti do” miješaju s “upotrijebiti do” i tretiraju ga
jednako.
Zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana
Borzan kaže: “I to je jedan od razloga zašto se toliko
hrane baca. Smatra se da je otprilike 10 posto hrane koja se
ukupno baca je upravo zbog tog nerazumijevanja”.
Prema britanskom programu za otpadne resurse, uklanjanjem
preporučenih datuma moglo bi se spasiti 7 milijuna košara hrane u
Velikoj Britaniji gdje se najviše baca krumpir potom kruh. U
Hrvatskoj se najviše bacaju meso, riba i jaja, pa tako se stvori
286 tisuća tona otpada hrane, a jedna osoba proizvede 71 kg.
Cilj je do 2030. otpad od hrane smanjiti za 50 posto, a upravo
čak i više od polovice bačeno je iz kućanstva.
Europska komisija će do kraja godine predložiti izmjenu pravila
Europske Unije o označavanju roka trajanja, što bi obvezivalo i
Hrvatsku.
“Sigurno da se razmišlja upravo o ukidanju najbolje upotrijebiti
do i produživanju rokova za mliječne proizvode jer se prema
nekima smatra da taj rok se označava prekratko”, ističe Borzan.
U svjetlu krize koja dolazi, baca se hrana, a cijene hrane samo
skaču.
Iz hrvatskog Centra za prevenciju otpada od hrane poručuju da
upravo treba poraditi na edukaciji građana. Kažu i da se najviše
hrane baci zbog krivih procjena – prevelike kupovine. Ekonomski,
ekološki i moralni je to problem jer dok jedni bacaju – drugi
gladuju.