Ministar financija savjetuje građanima s kreditima s promjenjivom kamatnom stopom ''da ih pokušaju fiksirati, jer slijedi neizvjesno razdoblje''
Od danas je zaduživanje skuplje, a kamate na kredite bi mogle još
rasti. Europska središnja banka povukla je dugonajavljivani potez
i povećala referentnu kamatnu stopu, ali više nego li je
najavljivala. Kako će utjecati na Hrvate, je li vrijeme za
reprogram kredita i hoće li nam pomoći euro? Odgovore ima
RTL-ov Ilija Radić.
Gotovo je, era besplatnog novca je završila. Prvi put nakon 11
godina Europska središnja banka podignula je referentnu kamatnu
stopu kao odgovor na lavinu povećanja cijena.
Ministar financija Marko Primorac: “Dizanje
referentnih kamatnih stopa je nešto što je bilo očekivano, mi smo
već u nekoliko navrata isticali da je u borbi protiv inflacije
monetarna politika učinkovitija od fiskalne.”
No, iznos povećanja nije očekivan. Iako se najavljivao porast
kamatne stope od 0,25 postotnog boda, povećanje je veće i iznosi
pola postotnog boda. Ipak, na građane i njihove kredite to ne bi
trebalo ostaviti traga.
Guverner HNB-a Boris Vujčić: “Taj prvi efekt
zasada ne očekujemo da će biti. U budućnosti, ako središnja banka
nastavi ovaj ciklus dizanja kamatnih stopa, u 9., 10. mjesecu u
jednom trenutku je moguće da vidim prelijevanje na varijabilni
dio, znači kroz porast euribora, međutim, on opet neće biti
značajan.”
Prema izračunu HNB-a, pri eventualnom povećanju referentne
kamatne stope od 1 postotni poen, trošak medijalnog gotovinskog
kredita hrvatskih građana povećao bi se do 400 kuna na godinu.
Medijalni stambeni kredit građani bi otplaćivali godišnje 1800
kuna više. Naravno, sve se to odnosi na kredite s varijabilnom
kamatom.
Zato ministar savjetuje: “… da pokušaju fiksirati te stope jer
nas očekuje jedno neizvjesno razdoblje.”
Povećanje kamatnih stopa ne zabrinjava ni sindikate, ni
poduzetnike. Kažu, cilj je zaustaviti inflaciju.
Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih
sindikata: “Odrazit će se i na štednju i na kamatne stope na
štednju. Dakle, imate i negativne i pozitivne efekte.”
Damir Zorić, direktor Hrvatske udruge
poslodavaca: “Ja se nadam da će ta mjera utjecati na to da taj
inflatorni pritisak se smanji.”
No, porast kamata bi se puno jače odrazio na Hrvatsku da nismo
čvrsto utabali put ka eurozoni, tvrdi Primorac. Od prije 6 dana
na snazi je dobrovoljno isticanje dvojnih cijena, a od 5. rujna
to će biti obaveza. U zadnjim minutama 2022. ćemo, uz novu
godinu, odbrojavati i do eura.
Kako će ljudi plaćati u novogodišnjoj noći? Hoćemo li plaćat
jednu rundu zadnju u 2022. u kunama, pa onda sljedeću u eurima?
Guverner Vujčić: “Bit će moguće to napraviti, ali zbog toga je i
stavljena ova kocirkulacija još dva tjedna, tako da može se i 1.
1. u pola jedan u jutro isto platiti u kunama i u eurima, samo
što će onaj kome se plaća 1. 1. morati uzvratiti eure.”
Zato, građani, oprez – pod utjecajem veselja silvestarske noći
preračunavati valute bit će izazovno.