Rezultate istraživanja o tome jesu li Hrvati zadovoljni svojim poslovnim životom te koliko važnim smatraju obrazovanje, koje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija plus, donosi Jelena Pajić
Što je važno za uspjeh? Koliko je marljiv rad garancija uspjeha?
Koliko su Hrvati zadovoljni poslom? – samo su neka od pitanja na
koje odgovore donosi prvo veliko hrvatsko istraživanje o stanju
društvene svijesti koje je agencija Promocija plus provela
ekskluzivno za RTL Hrvatska.
Vjerovali ili ne, 52,4 posto ispitanika je
potpuno ili uglavnom zadovoljno poslom, njih
23 posto je nezadovoljno, a
gotovo isto toliko je i onih koji su niti zadovoljni niti
nezadovoljni. Drugačije gledano, oko polovice zaposlenih
nije zadovoljno svojim radnim mjestom odnosno poslom
kojeg sada rade.
Među zadovoljnima, nešto je više
muškaraca (56,7 posto) nego žena (51,5 posto).
Zadovoljstvo poslom raste s dobi zaposlenih
(najmanje su zadovoljni najmlađi zaposlenici, dok su
najzadovoljniji među najstarijima), kao i s duljinom
radnog staža (početnici, do pet godina radnog
staža su značajno najnezadovoljniji poslom).
Zadovoljstvo raste s razinom obrazovanja. Najmanje
obrazovani su u svega 35,3 posto slučajeva zadovoljni
poslom, a među visokoobrazovanim iznosi
60 posto.
Najzadovoljniji svojim poslom žive u Sjevernojadranskoj regiji
(Istra i Hrvatsko primorje; 60,8 posto) i u
Sjevernoj Hrvatskoj (58,8 posto), a najmanje su
zadovoljni svojim poslom Dalmatinci (50,2
posto).
Potraga za novim poslom
Pogledamo li detaljnije kategoriju onih koji s poslom nisu
sretni, zanimljivo je da je među njima znatno veći udio onih koji
ne traže novi/drugi posao (takvih je više od
57,2 posto).
Zanimljivo je da 3,4 posto zaposlenih u našoj
zemlji, dominantno iz privatnog sektora, su u
potrazi za novim poslom, ali izvan
Hrvatske. To bi značilo da oko 20 tisuća
zaposlenih iz privatnog sektora je u nekom obliku
potrage za radnim mjestom izvan zemlje.
Žene koje su nezadovoljne poslom su nešto
aktivnije u potrazi za novim radnim mjestom u
odnosu na muškarce (41,1 posto prema 34,5
posto).
Novi posao češće traže mlađi zaposlenici i oni s manje
radnog staža. Najmanje aktivni u traženju novog posla
dolaze iz Središnje i gorske Hrvatske
(Moslavina, Banovina, Kordun, Lika) sa 69,1 posto
netražitelja novog posla, odnosno 63,3 posto iz
Dalmacije.
Obrazovanje i napredovanje
Za tri petine (59,1 posto) zaposlenih
važno je formalno, završeno obrazovanje za posao koji
rade. Kod žena je obrazovanje češće
povezano s poslom koji obavljaju (61,2 posto)
nego kod muškaraca (57,9
posto).
Znatno je češća veza obrazovanja s poslom među najviše
obrazovanima, 71,7 posto, što istovremeno pokazuje da je
skoro jedna trećina visokoobrazovanih završila fakultete, a da ne
rade u struci za koju su se toliko dugo obrazovali.
Tek polovica zaposlenih smatra da je
viša razina obrazovanja povezana s njihovim bržim
napredovanjem u karijeri (49,8 posto).
Ali to znači i da više od 50 posto njih misli da je napredovanje
povezano s nekim drugim čimbenicima.
Zanimljiv je radni entuzijazam među najmlađima,
koji povezuju napredovanje u karijeri s visinom
obrazovanja u 57,7 posto slučajeva, dok
već u sljedećoj dobnoj skupini (između 31 i 40 godina), taj
entuzijazam znatno splašnjava i iznosi
tek 39,8 posto.
Što je potrebno za uspjeh?
“Marljiv rad je najbolja garancija uspjeha”, smatra manje
od polovice hrvatskih građana (47,5 posto). Nema bitnije
razlike u stajalištima muškaraca i žena. S tim da je zanimljivo
da je najmanja razina slaganja s ovom tvrdnjom
zabilježena u dobi od 30 do 50 godina, odnosno onima
najproduktivnijima u populaciji populacije (42
posto među onima od 31-40 godina i 35 posto za one između 41-50
godina).
Najmanje vrednovanje marljivog rada zabilježeno je među
građanima sa srednjom školom (44,9 posto), te među
građanima iz većih gradova. Dok najmanje
stanovnika zagrebačke regije smatra da se
isplati marljiv rad (43,7 posto), a u Središnjoj
i gorskoj Hrvatskoj njih 46 posto i Dalmaciji (47,4 posto).
Postavlja se pitanje – što je onda potrebno za
uspjeh?
Da je za uspjeh u životu je važnije biti u političkoj
stranci nego biti dobro obrazovan smatra više od
pola hrvatskih građana (52,8 posto). To je stajalište
češće rasprostranjeno među muškarcima
(56 posto) nego među ženama
(49,8 posto). Spomenuto stajalište češće
podupiru zrelije dobne skupine te oni sa srednjim i nižim
obrazovanjem, a najviše dolaze iz velikih urbanih središta,
najčešće žive u Dalmaciji, Slavoniji i Središnjoj i gorskoj
Hrvatskoj.
Uz članstvo u političkoj stranci za uspjeh i dobar posao je
potrebna i veza, tako barem smatra
visokih 58,7 posto hrvatskih građana, što bi mogao biti
indirektni pokazatelj razine korumpiranosti i nepotizma u društvu
općenito. U ovom stajalištu nema bitnije razlike između pogleda
muškaraca i žena, dok među dobnim skupinama je ovo
stajalište najzastupljenije u zrelim dobnim
skupinama (40-60 godina) te među niže i srednje
obrazovanim.
Dakle, iznenađujuće, više je onih koji su zadovoljni poslom.
Nimalo iznenađujuće, više je onih koji misle da za uspjeh i
napredovanje nije zaslužan marljivi rad, već veze i stranačka
iskaznica.
Zanimljive rezultate donosimo i sutra – analiziramo povjerenje
građana u različite medijske izvore.
NAPOMENA: Ekskluzivno terensko
istraživanje za RTL je provela agencija Promocija plus od 23.
svibnja do 15. lipnja na uzorku od 1054 ispitanika u cijeloj
zemlji. Standardnu grešku je +/- 3,02 posto i razinu pouzdanosti
od 95 %.