Imat ćemo dobru turističku sezonu, ali bi se efekt izvana trebao prelijevati tek krajem ove ili početkom iduće godine, rekao je ekonomist Vuk Vuković
Ekonomist Vuk Vuković gostovao je u
RTL Direktu, gdje je komentirao svoj
prošlotjedni osvrt na Facebooku da će Hrvatska ući u recesiju.
“Promatram što se događa vani, pa imamo vremenski odmak neki. Ono
što se u Americi događa je stagflacijski učinak i imate
nadolazeću recesiju. Imat ćemo dobru turističku sezonu ali bi se
efekt izvana trebao prelijevati tek krajem ove ili početkom iduće
godine. Tek tad ćemo osjetiti puni zamah. 2008. je krenulo u
Americi, 2009. udarilo kod nas”, kazao je Vuković te kroz šalu
kazao da je dobro da ovoga puta zaostajemo za drugima.
Vuković je objasnio što je inflacija, recesija, depresija i
stagflacija. “Inflacija je rast cijena. Kad imamo problematičnu
inflaciju kao sada, kad je 8 do 10 posto, onda ljudi očekuju
visoko povećanje cijena, jedno propagira drugo i imate inflatorni
efekt. Recesija je kad imate dva kvartala negativnog uzastopno
ekonomskog rasta. Depresija traje dulje kad je pad ekonomski
veći, a stagflacija kad paralelno imate inflaciju i recesiju. To
se sad događa u Americi. Vidjet ćemo hoće li drugi kvartal biti
negativan, ako bude to je recesija uz visoku inflaciju
istovremeno. Zadnji put se to događalo u Americi sedamdesetih,
rast inflacije, kupovna moć ljudi pada, manje se troši”, objasnio
je Vuković.
Sigurno stiže recesija
Kazao je i kako recesija stiže sigurno. “Imate inflacijski efekt
kao broj jedan. Inflacija smanjuje kupovnu moć ljudi, ljudi manje
troše. U SAD-u udio vraćanja kredita u dohocima ljudima je
narastao s 20 na 34 posto. Trećinu dohotka ljudi troše na
otplaćivanje kredita, imate manje za trošiti na bilo što drugo.
Centralne banke dižu kamatne stope, američki FED će imati 3,5
posto stopu. Središnje banke kad dižu kamatne stope potiču
recesijski ciklus. Kad su niske kamatne stope jeftino je
zaduživanje, velika potrošnja i investicije. Kad narastu kamatne
stope puno je manja potrošnja, trošimo manje, kreditiranje je
skuplje. Ako je referentna stopa 3, 3 i pol posto, ako se države
zadužuju za 3 posto, koliko ćemo dobiti kredit na kuću ili stan,
5-6. Pada potrošnja, padaju investicije. Imate taj efekt rasta
kamata, a s druge strane inflacija jede raspoloživi dohodak. To
su dva snažna pritiska koji guraju ekonomiju dolje”, kazao je
Vuković.
Za hrvatsku ulazak u eurozonu rekao je da dolazi u nezgodnom
trenutku. “U pravilu ulazak u eurozonu smanjuje kamate na domaćim
tržištima. To smo iskusili u periodu zadnjih par godina. Kamate
nisu kao što su bile prije 5-6 godina. Kamate jesu niže,
iskoristili smo pozitivni zamah, ali 2023. će Europska centralna
banka morati podizati kamatne stope, imat ćemo recesivni učinak
iz Amerike, Azije, naći ćemo se u istom loncu svi i neće nam
toliko pomoći koliko bi nam moglo pomoći”, kazao je Vuković.
Kazao je i da neki od efekta će se osjetiti na jesen. “Turistička
sezona će prikriti neke nedostatke, ali ne možemo izbjeći
međunarodne tokove kapitala”, kazao je.
Komentirajući situaciju s plinom, Vuković je kazao da sve ovisi o
situaciji u Ukrajini.
“Ako to potraje bit će teška situacija s plinom. Zadnji put smo
rekli da je rat u Ukrajini potaknuo inflaciju koja će potaknuti
recesiju, to se dogodio. Ako se to ne zaustavi do kraja godine
imat ćete jaki pritisak na plin”, rekao je Vuković.