U svijetu se više od 650 milijuna ljudi bori s debljinom najvećom pandemijom 21. stoljeća
Čak 65 % odraslih Hrvata živi s debljinom, ozbiljnom kroničnom
metaboličkom bolesti. S njom je povezano više od 200 zdravstvenih
komplikacija.
Nastavimo li se debljati u idućih 30 godina životni vijek u
Hrvatskoj skratit će se za čak tri i pol godine. Uz prehrambene
navike, tjelesnu aktivnost, postoji i lijek. Na recept!
Osječanin Marijo Barišić Baro nekad je imao 166
kilograma, sada ima okruglih 100. Kaže, kad si debeo onda imaš i
sto problema.
“Ja sam pola života bio mršav, pola života sam bio debeo. I sad
trudim se da izdvojim neku pozitivnu stvar, ne mogu ništa pametno
reći. Debljina ništa pametno ne može donijeti. Ja čak rabim riječ
kad si debeo čovjek imaš grozan život”, govori Barto za RTL televiziju.
Stručnjaci kažu da je debljina bolest, a novim smjernicama se
liječi prilagodbom prehrambenih navika, fizičkom aktivnošću i
lijekovima za one s indeksom tjelesne mase većim od 30.
“Oni su dostupni, možemo ih propisati svim osobama s debljinom,
ali i sa preuhranjenošću, ako imaju debljini pridružene
komplikacije. Radi se o lijekovima koji oponašaju prirodan proces
u organizmu koji dovode do pojačana osjećaja sitosti, odnosno
smanjena apetita”, tvrdi Sanja Klobučar
Majanović, Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti
metabolizma KBC Rijeka.
S lijekovima se u tri mjeseca, kaže predsjednik Hrvatskog društva
za debljinu, Davor Štimac, najčešće izgubi
između 5 i 10 % tjelesne mase. Problem je što se debljina rijetko
dijagnosticira.
“Mi imamo situaciju da svega nešto manje od 1% onih koji ulaze u
bolnice izlaze s tom dijagnozom što znači da je ona potpuno
zanemarena, dakle to je naravno greška liječnika, greška
zdravstvenog sustava”, kaže Štimac.
A onda u taj isti zdravstveni sustav zbog debljine dolaze
pacijenti s više od 200 zdravstvenih komplikacija. Od šećerna
bolest tipa 2 do bolesti pluća i dišnog sustava.
“Puno ljudi se manje kreće, ljudi su se zatvorili u kuće i sve
statistike pokazuju da će se to ozbiljno pokazati na postotku
osoba koje su prekomjerno teške i debele. Treba se otvoriti i
izaći iz zatvorenih prostora”, dodaje.
Jer kako sad stvar stoje za 8 godina više od 31 % odraslih Hrvata
borit će se s debljinom i 19 % djece od 5 do 19 godina.
“Kad si debeo čovjek, to je moje mišljenje, da te pola ljudi
žali, a pola te ismijava. Onaj debeli Baro definitivno je bio rob
auta, a sad kako sam smršavio koristim svaku priliku šetnje s
psom, duge šetnje”, zaključuje Barišić Baro.
Gdje zapinje, zašto smo sve teži i teži? Odgovore je
RTL potražio od predsjednika
Hrvatskog kardiološkog društva, Davora Miličića.
“Možemo reći da su podaci poražavajući zato što naši ljudi
previše jedu, što nezdravo jedu, što se premalo kreću i što su
nedostatno zdravstveno prosvijećeni. Dakle, ne znaju razlikovati
zdravu od nezdrave hrane i ne znaju da je debljina bolest –
jednako kao što su arterijska hipertenzija ili dijabetes bolest”,
objašnjava Miličić.
Dodaje da brzi tempo života sigurno utječe na situaciju s
pretilosti u Hrvatskoj.
“Brzi tempo nas drži u jednom trajnom stresu koji pojačava apetit
– pa ljudi unose višak kalorija. Oni koji su prezaposleni i u
stresu, silom prilika neredovito jedu. Čak i oni koji znaju što
je zdravo, a što nezdravo. S druge strane, neki su u stresu jer
premalo rade, nemaju posla i tako dalje pa se onda pasiviziraju,
ne kreću se dovoljno… To je jedan začarani krug”, tvrdi.
Stvara se dojam da se o debljini u zadnje vrijeme govori puno
više nego prije 10 godina. Miličić objašnjava da je to iz razloga
što prije desetak godina uopće nismo o debljini govorili kao o
bolesti, dok danas znamo da je debljina bolest.
“Poznato je više od 190 mogućih komplikacija na različitim
organima i organskim sustavima tijela, tako da je i red da sve
više i više govorimo o debljini – tim više što danas imamo i nove
načine liječenja debljine”, kazuje Miličić.
Glede načina liječenja debljine, pored zdrave i umjerene prehrane
te tjelesne aktivnosti, postoje i lijekovi kojima se učinkovito
može liječiti debljina.
“Kandidati za te lijekove su one osobe koje potpadaju pod
kriterije pretilosti – s indeksom tjelesne mase iznad 30, kao i
onih iznad 27, odnosno one osobe koje su preuhranjene i imaju još
neke dodatne rizične čimbenike koji ih kvalificiraju za tu
dodatnu terapiju”, kazao je Miličić.
Iz rada s pacijentima, kaže, teško je decidirano odgovoriti
odriču li se lakše drugih loših navika, primjerice pušenja. Ipak,
donekle se i slaže s tom tvrdnjom: “Rekao bih čak i da, jer znam
mnogo više bolesnika koji su prestali pušiti zauvijek nego onih
koji su zauvijek regulirali svoju tjelesnu težinu…”
Prema tome, njegov je dojam da je debljina problem koji je teško
riješiti tako da ga riješimo “postojano”, odnosno da se postigne
idealna tjelesna masa kroz trajno vrijeme. “Poznat je onaj
“jo-jo” učinak, kada nakon dijete i napora dolazi do gubitka
kontrole i onda se opet vraćaju kilogrami i vraćamo se na isto,
ili još i gore…”, objašnjava Miličić.