''Simptomi su različiti, ali su najčešće vezani uz otežano disanje, umor, slabost, kašalj'', kazao je Capak
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak i njegova
zamjenica Marija Bubaš predstavili su vodič
“Povratak zdravlja i snage nakon COVID-19” u kojem su detaljno
opisani simptomi i načini oporavka najčešćih post-covid simptoma
kao što su bol u prsima, otežano disanje, suhi i neproduktivni
kašalj, poremećaj pamćenja i spavanja, bolovi u mišićima i
ispadanje kose, prenosi RTL.
“Epidemija je počela kod nas u Hrvatskoj 25. veljače 2020. kad
smo zabilježili prvi slučaj. Do sada smo imali milijun i 136
tisuća osoba koje su bile zaražene, a nešto manje od 16 tisuća
osoba je preminulo. Što se tiče svijeta, više od pola milijarde
ljudi je zabilježeno daje preboljelo COVID, a više od 6 milijuna
ljudi je umrlo s dijagnozom, odnosno gdje je COVID zabilježen kao
uzrok smrti”, kazao je Capak te iznio i podatke o zaraženima i
umrlima od COVID-a po regijama u Hrvatskoj.
Govoreći o varijantama, kazao je da se nada da neće pojaviti novi
soj.
“Postoje teorije koje vrijedi spomenuti, ako se omikronom
prokužimo svi da će se vratiti delta jer ona još cirkulira u
populaciji. U ovom trenutku 100 posto dominira omikron varijanta
koja je blaga i ne uzrokuje teške oblike bolesti i stavljanje na
respirator”, kazao je Capak.
“Uvijek se kaže da Hrvatska ima visok mortalitet, pa osobe koje
to žele iskoristiti u političke svrhe ili smatraju da nisu bile
dovoljno uključene u rad na epidemiji kažu da je to bilo loše
odrađeno pa da smo zato imali visok mortalitet. Postoji 10
razloga zašto je kod nas bio visok mortalitet. Najvažniji razlog
je da su se kod nas manje ljudi cijepili”, kazao je te dodao da
je u zemljama gdje je bilo više cijepljenih da je smrtnost bila
manja.
Capak je kazao i da ima drugih razloga među kojima je
komorbiditet.
“Kod nas je visok, imamo visoke rizične faktore, puno se puši,
nepravilno se hrani, imamo više od 60 posto pretilih iznad 60
godina, to su sve faktori koji su na to utjecali”, kazao je
Capak.
Kazao je i da se u Hrvatskoj nije dogodila prepunjenost bolnica s
bolesnicima od COVID-a.
Capak je kazao da je Hrvatska jednu bolnicu proglasila COVID
bolnicom, neke odjele su proglasili COVID odjelima te da su imali
još kapaciteta za hospitalizacije.
“Mi smo puno hospitalizirali, više nego druge europske zemlje i
zemlje u svijetu”, kazao je.
Kazao je i da mjere nisu bile stroge osim na početku.
Capak je kazao da su brojni faktori odigrali ulogu u većem
procjepljivanju stanovništva.
“Osnovni problem je u zdravstvenoj pismenosti, povezivanju
cijepljenja s dobrobitima koje cjepivo donosi”, kazao je.
Capak je zatim govorio o dugom COVID-u i o simptomima.
“On zahvaća sve organske sustave, svi organski sustavi mogu biti
zahvaćeni post-covidom, a simptomi su različiti, od otežanog
disanja, nesanice, vrućice, temperature koja je prilično rijetka,
gubitak njuha i okusa, ali i čitav niz drugih simptoma koji se
neobjašnjivo pojavljuju kod pacijenata koji su preboljeli COVID,
a ne mogu se povezati s ničim drugim”, objasnio je Capak.
Kazao je da se post-covid može dijagnosticirati mjesecima nakon
prebolijevanja bolesti.
“Simptomi su različiti, ali su najčešće vezani uz otežano
disanje, umor, slabost, kašalj, itd., ali i čitav niz drugih
simptoma”, kazao je Capak.
Bubaš je kazala da simptomi COVID-a i nakon službenog preboljenja
bolesti mogu ostati, dolaziti i odlaziti, ali i nestati.
“Oni imaju značajan utjecaj na radnu sposobnost i kad završi
akutna bolest može uzrokovati produljena bolovanja. Profesor
Capak je rekao koji su simptomi, ali česti i uobičajeni su
omaglica, kašalj, kratkoća daha, bolovi u zglobovima ili
mišićima, zamagljen mozak – da ne radi kao prije, tegobe s
probavom, osip, depresija – prilično važan simptom koji nas
prilično onesposobljava u svakodnevnom funkcioniranju, i na kraju
ispadanje kose”, kazala je Bubaš.
Bubaš je kazala kako su problemi sa spavanjem prisutni kod mnogih
koji su preboljeli COVID, kao i umor, te da se osim toga
pogoršavaju srčane bolesti te dolazi do kognitivnog propadanja.
“Pregled literature koji je obuhvatio 21 istraživanje, otkrilo je
da 13 do 33 posto osjeća umor 16 do 22 tjedna nakon pojave
simptoma. 85 posto pacijenata s dugim COVID-om osjeća umor”,
kazala je Bubaš.
Bubaš je kazala da će se oni koji imaju probleme s kratkoćom daha
i kašljem teže vratiti određenim tjelesnim aktivnostima, pogotovo
u slučaju sportaša.
Kazala je i da po pitanju teškoća treba potražiti savjet
obiteljskog liječnika kako bi se simptomi dugog COVID-a lakše
detektirali.