''Od 5. rujna imat ćemo dvostruko isticanje cijena i 1. siječnja imat ćemo dovoljno eura, dva tjedna ćemo imati tranzicijsko razdoblje, a nakon 15. siječnja 2023. koristit ćemo samo euro'', kazao je premijer
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u službenom
je posjetu Njemačkoj gdje se sastao s njemačkim kancelarom
Olafom Scholzom. Razgovarali su, među ostalim, o
novom paketu europskih sankcija Rusiji, situaciji na zapadnom
Balkanu, izborima u BiH te ulasku Hrvatske u europodručje.
Što se tiče ulaska Hrvatske u eurozonu i Schengen, Plenković je
kazao kako očekuje da konačna odluku o članstvu u eurozoni bude
donesena već sredinom srpnja.
“Tako ćemo ispuniti jedan od dva strateška cilja dublje
integracije Hrvatske u EU, a drugi je Schengen gdje smo ispunili
sve kriterije. Naš je cilj da članstvo u eurpodručju i Schengenu
budu realizirani 1. siječnja 2023. i drago mi je da u tom pogledu
imamo kontinuiranu podršku Njemačke, osobito kancelara Scholza”,
rekao je premijer.
Rekao je i da je sve spremno za konverziju kuna u euro.
”Stvorili smo temeljnu zakonsku podlogu. Od 5. rujna imat ćemo
dvostruko isticanje cijena i 1. siječnja imat ćemo dovoljno eura,
dva tjedna ćemo imati tranzicijsko razdoblje, a nakon 15.
siječnja 2023. koristit ćemo samo euro. Stvar je u visokoj fazi
spremnosti”, poručio je Plenković.
‘Ostvarujemo jedan od strateških ciljeva’
U povodu objave izvješća Europske komisije (EK) i Europske
središnje banke (ECB) o konvergenciji, premijer je istaknuo da
Hrvatska uskoro postaje članicom eurozone, čime se ostvaruje
jedan od strateških ciljeva Vlade.
“Hrvatska uskoro postaje članica eurozone, čime ostvarujemo jedan
od strateških ciljeva Vlade RH. Prema izvješćima o konvergenciji
Europske komisije i Europske središnje banke, Hrvatska ispunjava
sve kriterije. EK predlaže članstvo u eurozoni s 1. siječnjem
2023.!”, stoji u objavi premijera na Twitteru.
EK i ECB objavili su u srijedu izvješće o konvergenciji u kojem
se ocjenjuje napredak država članica u ispunjavanju kriterija
koje moraju ispuniti kako bi uvele euro. Izvješće pokriva sedam
zemalja – Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku
i Švedsku.
Europska komisija: Hrvatska ispunjava uvjete
Europska središnja banka i Europska komisija svaka za sebe
izrađuju svake dvije godine izvješća o konvergenciji, koja su
komplementarna. Ta izvješća su temelj za odluku Vijeća o tome
ispunjava li neka zemlja uvjete za pridruživanje euru. Istodobno
s objavljivanjem konvergencijskog izvješća, Komisija je objavila
i prijedlog odluke Vijeća EU-a i prijedlog uredbe o ulasku
Hrvatske u europodručje.
“U svjetlu procjene Komisije i uzimajući u obzir dodatne
čimbenike relevantne za gospodarsku integraciju i konvergenciju,
uključujući razvoj platne bilance i integraciju tržišta roba,
rada i financijskih tržišta, Komisija smatra da Hrvatska
ispunjava uvjete za uvođenje eura”, ističe izvršno tijelo EU-a.
Konačnu odluku donijet će ECOFIN
O izvješću i tim prijedlozima raspravljat će euroskupina na
sastanku 16. lipnja te će ona uputiti preporuku Vijeću za
ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), koje će, kako se
očekuje, dan poslije, 17. lipnja dati političku suglasnost. Potom
će političku suglasnost dati čelnici država članica na svom
samitu 23. i 24. lipnja, a onda će Europski parlament na
plenarnoj sjednici od 4. do 7. srpnja dati mišljenje o tim
prijedlozima.
Konačnu odluku usvajanjem zakonodavnih akata donijet će ECOFIN na
sastanku 12. srpnja. Tada će biti donesena uredba o pristupanju
Hrvatske europodručju i uredba o definitivnom tečaju po kojem će
se mijenjati kune za euro.
Konačni tečaj konverzije – 7,534 kuna
Hrvatska kuna je u srpnju 2020. uključena u Europski tečajni
mehanizam (ERM II) po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.
Očekuje se da će to biti i konačni tečaj konverzije.
U izvješću se kaže da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna
konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u
potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU-u i Statuom
Europskog sustava središnjih banaka/Europske središnje banke. Za
ulazak u eurozonu potrebno je ispuniti konvergencijske kriterije,
tzv. “kriterije iz Maastrichta”.