Najveći gubitak od prevara, prema istraživanju RTL-ovog Marka Rakara, je u ugostiteljstvu, veleprodaji i bankama i osiguranjima
Nakon nogometa – druga stvar koja je u Hrvatskoj jako popularna.
Kriminal i to gospodarski. Muljanje s natječajima, preplaćivanje,
podmićivanje, pogodovanje kumovima, utaje poreza, ja tebi sredim
posao, ti mojoj kćeri kupiš auto ili mi urediš kuću s bazenom.
Ono za što su osuđeni i mnogi župani i gradonačelnici pročelnici
gradskih ureda i vlasnici mnogih trgovačkih lanaca i poduzetnici
i direktori. Ono što je hrvatski brend. Ono što se događa i u
državi i u županijama i u velikim i u malim kompanijama.
I sad konačno imamo istraživanje o tome kako krademo. 124 slučaja
prevare koji su se dogodili u zadnje dvije godine, i to u
bankama, graditeljskim firmama, hotelima, skladištima, dućanima i
poljoprivredi i u državi i u osiguranjima – sve je to proučio
RTL-ov novinar Marko Rakar.
Zaključio je da hrvatski prevarant ima 50 godina, muškarac je, u
firmi iz koje krade ima dugi staž, i u 70% slučajeva ima
suučesnika.
Prije nego se otkrije prevara traje 8 mjeseci, državna je uprava
spora, treba da im malo dulje, 5 godina da se razotkrije.
Prevaranti ukradu oko 750.000 kuna prosječno, firma gubi 13%
prihoda, a najveći gubitak od prevara je u ugostiteljstvu,
veleprodaji i bankama i osiguranjima.
I baš to Protupravno prisvajanje imovine je najčešći oblik
prijevare (52 posto slučajeva), potom mito i korupcija (31
posto), a treći najpopularniji oblik prijevare Hrvata je
kibernetički kriminal (22 posto).