NOVI UDAR

Od srpnja rastu kamate na kredite? Bivši ministar financija objasnio što to znači za građane i tko će od njih najviše ovo osjetiti

Igor Kralj/PIXSELL

'Ne zna se kada će to biti, ali moguće da prvo dizanje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke bude već u srpnju' potvrdio je Boris Vujčić

Zbog inflacija u Hrvatskoj su porasle cijene prijevoza, režija,
odjeće, obuće, ugostiteljskih usluga, prehrane, a uoči godišnjih
odmora moguć je i novi udar. Od 1. srpnja rast kamatnih stopa.
Najviše se to tiče vlasnika stambenih kredita koje otplaćuju
desetljećima.

Amerikanci se bore podizanjem referentne kamatne stope, a njihov
bi primjer uskoro mogla slijediti i Europa.

Prvo dizanje već u srpnju

“Ne zna se kada će to biti, ali moguće da prvo dizanje kamatnih
stopa od strane Europske središnje banke bude već u srpnju”,
potvrdio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske
narodne banke. Onda se diže kamatna stopa za cijelo područje
eurozone. Za nas koji smo još uvijek u to doba izvan eurozone,
također, ali posredno preko tržišta. Ni ministar financija ne
usudi se prognozirati koliko će kamata rasti. Ali, prema iskustvu
s posljednjim izdavanjem obveznica, jasno je da je gotovo je s
erom jeftinog novca.

“Govorimo o doslovce manje od četiri tjedna od razdoblja kada smo
izdali obveznicu do sada ovog trenutka i da je referentna kamatna
stopa porasla za 0,33 posto. Međutim, da ne bi sad probali
ekstrapolirati trend da će u sljedeća četiri tjedna još dodatno
rasti toliko – Ne”, rekao je ministar
financija Zdravko Marić.

Što to konkretno znači za građane objasnio je njegov prethodnik.

‘Onima s fiksnim stopama ne mijenja se ništa’

“Za građane koji imaju fiksne kamatne stope, to ne znači
apsolutno ništa. Oni mogu biti mirni. Za one građane koji imaju
promjenjivu kamatnu stopu, ove godine također ne bi trebalo
značiti ništa i to zato što su ili vezani za nacionalnu
referentnu kamatnu stopu, odnosno nisu vezani za euro, nego se
financiraju iz depozita hrvatskih građana. Sljedeće godine, ako
bi ECB nastavila podizati kamatnu stopu, moglo bi doći do
korekcija kamatnih stopa. Ali, nemojmo zaboraviti da su cijelo
vrijeme i HNB i Vlada uvjeravali, kad Hrvatska uđe u eurozonu,
imat će niže premije rizika, imat će niže transakcijske
troškove…”, rekao je Boris Lalovac za RTL.

Ističe kako bi bez eura, situacija bila još lošija.

“Ali ako vam se podiže s jedne strane zbog svega ovoga što ECB
radi, s druge strane ipak vam daje sigurnost, pa bi se to negdje
trebalo kompenzirati. I to zato što već sada članice eurozone
imaju niže kamatne stope nego što imaju hrvatski građani. Zato se
cijelo vrijeme govorilo da idemo tamo, kako bismo imali
sigurnije, jeftinije izvore odnosno stabilnije izvore
financiranja”,  dodaje.

Za razliku od SAD-a, EU je jako oprezna

Ne strahuje niti od toga da bi banke mogle iskoristiti povećanje
za “lov u mutnom”, a ističe i kako je središnja EU oprezne.

“Ja očekujem, ako se to dogodi, da će HNB vrlo jasno reći, zbog
čega se podižu kamatne stope. Zasad, mislim da ne bi trebalo biti
nikakvog straha. I to zbog sljedećeg. ECB je vrlo oprezan, za
razliku od SAD-a, što se tiče podizanja kamatnih stopa. Gledajte
što se događa u Europi, imate inflaciju u Frnacuskoj od 4 posto,
imate s druge strane inflaciju u Litvi od 16 posto, a ista
valuta. To je kao da u Hrvatskoj imate kunu, a svaka županija da
ima svoju inflaciju. Sigurno Francuzima neće biti svejedno da ECB
diže kamatne stope. Zašto? Zato što to vuče gospodarstvo u
recesiju”, ilustrira.

Naveo je i konretne brojke koliko će povećanje osjetiti građani.

“Ako bi se kamatne stope podizale u početku 0,5 posto, to ne bi
trebalo biti nikakvo veće opterećenje za građane. Računalo se,
ako bi kamata bila oko 3 posto za prosječan kredit od nekih
70.000 eura, ako se poveća na 4 posto, ovisno o ročnosti, to je
nekakvih 30-ak eura mjesečno. I to nije malo povećanje, to od 1
posto.”, rekao je.

Oni koji imaju fiksne stope, sada plaćaju više

Dodao je i da oni krediti koji imaju fiksne kamatne stope, sada
plaćaju više.

“Oni koji imaju fiksnu kamatnu stopu, sada plaćaju, na ovom istom
primjeru, negdje oko 20 eura više mjesečno nego oni koji imaju
promjenjivu kamatnu stopu. Prema izvorima HNB-a, većina građana,
preko 50 posto, ima fiksnu kamatnu stopu; opekli su se na
švicarcu i na brojnim nekim drugim situacijama. Svatko će
procjenjivati s obzirom na to kolika mu je ročnost do kraja. A i
pitanje je i po kojoj cijeni, jer ako sad želi promjenjivu
kamatnu stopu, pitanje je po kojoj cijeni će je dobiti”. opisuje.

Na koncu, i dalje misli da je sada dobro vrijeme za ulazak u
eurozonu.

“Mi sad imamo inflaciju isto sedam, osam posto, a nismo u euru.
Dakle, mislimo da su veće mogućnosti da Hrvatska ima koristi od
ECB-a, mnogostruke, da će to pozitivno djelovati na ekonomiju, na
građane. I ne bismo se trebali bojati. Evo, gledajte. Danas preko
noći cijena energenata skoči 200 posto. Zamislite da nam se, ne
daj Bože, s tečajem dogodi nešto slično tome. Mi to ne bismo
mogli braniti”, zaključuje.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari