"Originalna aviobomba bi trebala sadržavati 40 do 46 kila vojnog eksploziva TNT-a za kojeg bi karakterističan bio nastanak zacrnjenja. Sve ukazuje da u bombi nije bilo toliko eksploziva", rekla je Bačić
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu održalo je konferenciju
za novinare o rezultatima dosad provedenih izvida vezanih za pad
bespilotne letjelice 10. ožujka 2022. u Zagrebu.
“Izdali smo nekoliko priopćenja. Iz balističkog vještačenja je
bilo vidljivo kako se radi o aviobombi. Vršena su
kemijsko-fizikalna vještačenja, balistička vještačenja i
mišljenje vojne struke”, rekao je županijski državni odvjetnik u
Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu Jurica
Ilić.
“Šteta od pada drona procijenjena na 600.000 kuna. Očevid
proveden na četiri lokacije, odnosno na mjestima pada drona i
padobrana. Mjesto je snimljeno dronom, izuzete su snimke
videonadzora koje nažalost nisu zabilježile sam pad”, rekao je
načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije brigadir
Jadranko Karlušić.
Letjelica za dubinsko izviđanje
“Sama letjelica je bila strogo čuvana tajna u SSSR-u. Stoga
postoji nedostupnost tehničkih priručnika. Ona je namijenjena za
dubinsko izviđanje teritorija. Leti visokim podzvučnim brzinama.
Može provesti snimanja na visini od 300-600 metara. Lansira za 15
minuta posebnim lansirnim pogonom te kasnije preuzima mlazni
motor. Točnost slijetanja je u 100 metara”. rekao je glavni vojni
zrakoplovni istražitelj brigadir Mario Počinok
ujedno čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u
Zagrebu.
“U Hrvatsku je ušla u 22:57, pri brzinama od 860-950 kilometara
na sat, visina leta je 1341 cijelo vrijeme. Dolaskom na područje
Zagreba kreće s pripremom za slijetanje, izbacuje višak goriva i
padobran. Pri brzini od 90 na sat mijenja položaj i tada se
otkačuje padobran te se aktivira glavni padobran i letjelica
prelazi iz okomitog u horizontalni položaj. Propada brzinom od 6
metara u sekundi te izbacuje amonijak. Retroraketa smanjuje
brzinu pada na 2 metra po sekundi”, dodao je.
“U našem slučaju nije bilo veze između letjelice i glavnog
padobrana. Zaključaj je da je bila iznimno održavana. Uzrok pada
je narušen slijed kod automatskog slijetanja u dijelu kod
aktiviranja glavnog padobrana”, rekao je Počinok.
Krhotine od eksplozije
“Na samom mjestu pada prikupljeno je 47 dijelova krhotina
eksplozivnog sredstva. Svi dijelovi su nastali od eksplozivne
naprave. Pronađen je upaljač s ćiriličnim oznakama, radi se o
univerzalnom upaljaču za aviobombe koji je bio stavljen na
prednji dio. Kidanje krhotina pokazuje da se radilo o eksploziji.
Riječ je bombi OFAP 100-120 naoružanu upaljačem koji je inicira
eksploziju”, rekao je načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i
upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu,
Zapovjedništvo za potporu OS RH bojnik Mile
Tomić.
“Na osnovu prikupljanja dokaza i laboratorijskih vještačenja
pokazuju da je na mjestu pada nastao krater promjera 5,5 metara i
dubine 1,5 metar. Iz kratera su izvađene krhotine metalnih
fragmenata. Dva fragmenta su pronađena i izvan kratera”, rekla je
glavna vještakinja za požare i eksplozije, Centar za forenzična
ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić”
Ivana Bačić.
“Uočili smo da na fragmentima nema značajnih zacrnjena. Puno je
fragmenata velikih dimenzija. Na tim fragmentima nisu detektirani
tragovi vojnih eksploziva, niti privedenih eksploziva. Prilikom
udara došlo je do eksplozije eksplozivnog sredstva, to pokazuje
nastanak kratera, raspršivanje zemlje i kamenja”, dodala je.
Na aviobombi slojevi plave i žute boje
“Originalna aviobomba bi trebala sadržavati 40 do 46 kila vojnog
eksploziva TNT-a za kojeg bi karakterističan bio nastanak
zacrnjenja. Sve ukazuje da u bombi nije bilo toliko eksploziva”,
rekla je Bačić.
Slojevi boje na aviobombi su plava i žuta. Naš je zadatak bio da
utvrdimo činjenica, a ne da donosimo zaključke”, odgovorila je na
pitanje signaliziraju li boje da je letjelica bila ukrajinska.
Brigadir Počinok je rekao da je letjelica automatizirana te da ne
postoji mogućnost preuzimanja kontrole nad letjelicom.
“Čim je stavljena aviobomba, ona nije namijenjena svojoj osnovnoj
svrsi – izviđanju”, rekao je bojnik Tomić