Napomenula je da je situacija krajnje neizvjesna, posebice zbog rata u Ukrajini
Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek
gostovala je na N1 televiziji gdje je komentirala inflaciju i
njezine učinke, kao i što poduzima HNB da bi se udar na građane
što više ublažio.
“Opet se suočavamo s porastom cijena koji je umjeren. Prošli
mjesec smo imali rast cijena 6,2 posto. Građani imaju osjećaj da
su porasle i više”, rekla je Švaljek.
“Nemamo još podatke za travanj, ali moguć je dodatni rast od
jedan posto zbog rasta cijena plina. HNB ima za cilj očuvanje
stabilnosti cijena i tome smo posvećeni, ali moramo voditi računa
o uzrocima inflacije, hoće li biti privremeni ili trajni, i onda
podešavamo naše monetarne politike. Trenutno imamo uglavnom
uvezenu inflaciju i zato treba održati tečaj stabilnim. U ožujku
smo imali dvije devizne intervencije, spriječili smo daljnji
porast tečaja. Ove godine smo potrošili oko 300 milijuna eura.
Imat ćemo povećani priljev sredstava iz EU fondova i od
turističke sezone pa očekujemo da se tečaj spustiti”, rekla je.
Govoreći o inflaciji istaknula je da je ona i dalje većinom
uvezena.
“Imamo procjenjenu stopu inflacije za Eurozonu za ožujak, ne
znamo još koliko će iznositi u Hrvatskoj. Bit ćemo vjerojatno tu
negdje. Za travanj očekujemo dodatni porast. U lipnju će biti
objavljeno izvješće o konvergenciji, vjerujemo da ćemo taj uvjet
za ulazak u Eurozonu ispuniti. Porast cijena je između prosjeka
Eurozone i zemlje EU-a. Hrvatska ni po čemu ne odudara od
prosjeka EU-a što znači da cijene držimo pod kontrolom”.
Napomenula je da je situacija krajnje neizvjesna.
“Invazija na Ukrajinu ima snažan utjecaj na gospodarska kretanja
i to utječe na promjene u razmišljanju glede potrebne monetarne
politike. Ići će se prema postupnoj normalizaciji, a što se tiče
povećanja kamatnih stopa, to se ostavlja za kasnije vrijeme i
ovisit će o podacima u budućnosti. Amerika je brže izašla iz
krize, dok europska ovisnost o plinu iz Rusije može utjecati na
odgodu izlaska iz recesije, na pad potražnje, povećanje cijena…”
“Do rasta kamata najvjerojatnije će doći, no teško je reći kada.
Moglo bi doći i do rasta cijena energije ili nestašice energije”,
rekla je Švaljek.