Gospodarskog oporavka na razini Europe koji se očekivao neće biti zbog rata u Ukrajini. Postoji rizik od stagflacije, kombinacije sporog rasta i visoke inflacije
Hrane će biti, ali će biti skupa, piše
RTL, a prenosi Hina, ističući da Hrvatska zasad nije
u krugu zemalja kojima prijeti recesija, dijelom i zbog goleme
količine bespovratnog novca iz
EU.
Rat u Ukrajini nije samo najveća vojna i
geopolitička prekretnica u Europi nakon
završetka hladnog rata već se s njim mijenja i kompletna globalna
ekonomska situacija.
Gospodarskog oporavka kakav se prije očekivao neće biti, već
stiže rizik od stagflacije, odnosno kombinacije slabog rasta i
visoke inflacije.
Stagflaciju je među prvima spomenuo Clemens
Fuest, predsjednik poznatog njemačkog IFO
instituta, u svojoj analizi posljedica ruskog napada na Ukrajinu.
Riječ je o ekonomskom fenomenu koji obilježava slab ili nikakav
gospodarski rast, znatno povećanje cijena i visoka nezaposlenost.
Dakle, ništa dobro.
Istina, s izuzetkom nekih mediteranskih zemalja,
Europa nema problema s nezaposlenošću, pa i
izbjeglice iz Ukrajine s lakoćom dobivaju radne i boravišne vize
u Europskoj uniji s kojima se mogu zaposliti u bilo kojoj članici
i tako popuniti manjkove na tržištu rada. Čak su i pojedini
hrvatski poduzetnici kombijima potegnuli do najbliže granice s
nesretnom zemljom kako bi izbjeglicama ponudili gostoprimstvo.
Mnogi ovih dana pokušavaju “pohvatati” što se iza brda valja i
kakve će promjene nastupiti. Stvarni rat na teritoriju Ukrajine
dobio je i svoj energetski nastavak u pozadini i zasad gotovo da
postoji konsenzus da rat na tlu Europe neće ugroziti globalni
rast. Povući će, naravno, velike azijske ekonomije, Sjedinjene
Američke Države i Latinsku Ameriku, no u ratu će teško stradati
napadnuta Ukrajina, zatim Rusija, koja je preko noći pokidala
veze s europskim partnerima koje je gradila tri desetljeća te
naravno Europa na čijem se tlu ratuje.
Hrvatska je ekonomija otvorena i snažno ovisna o potrošnji i
turizmu pa će zato upijati i povoljna i nepovoljna kretanja iz
okruženja, kao i dosad. Rusija u domaćem robnom izvozu sudjeluje
s oko jedan posto, što bi, prekine li se u potpunosti kretanje
robe, bio velik gubitak za pojedine tvrtke, no ne i nešto što bi
bitnije narušilo dinamiku domaće proizvodnje.
I u EU ističu da je trgovina s Rusijom nakon 2014. i aneksije
Krima spala na svega 0,6 posto ukupne ekonomske proizvodnje. Udar
stiže preko energenata i sirovina te općenito nesigurnosti i
užasa koji sa sobom nosi ratno razaranje. Hrane će biti dovoljno,
ali ne po sadašnjim cijenama, piše RTL.