Ulaskom Hrvatske u eurozonu 2023., neke će se stvari promijeniti. Ali, hoće li to biti dovoljno da zaštiti građane? I koliko će nas snažno pogoditi inflacija?
Kao da rast cijena energenata, koji će povećati cijene skoro
svega ostalog, nije bio dovoljan, sve je izvjesnije da će u
ovoj godini rasti i rate kredita. Jedna od reakcija Europske
centralne banke na inflaciju bit će povećanje referentne kamatne
stope, što bi mjesečnu ratu kredita moglo povećati i do 20 posto.
RTL je istražio što će se sve događati s kreditima do kraja
godine.
Dok građani strahuju od zaduživanja, iz Vlade uvjeravaju da, ako
do rasta dođe, neće biti niti velik niti brz, a zaustavit će
se do kraja godine.
Sedam godina obilja padanja kamatnih stopa je, čini
se, gotovo. Inflacija povećava troškove u svakom segmentu
života, pa će tako porasti i rate kredita. Nakon energenata i
hrane, još jedna briga za društvo u kojem su krediti sastavni dio
života.
Dužnik kredita od 100.000 eura na 30 godina po kamatnoj stopi od
3,15 posto, plaća mjesečnu ratu od oko 430 eura. Kad bi kamata
porasla za 1,5 posto, dužnik bi na mjesec plaćao čak 85 eura,
odnosno oko 630 kuna više.
Iz Vlade kažu da su kamatne stope na sve vrste kredita na
povijesno niskim razinama, a ako do povećanja i dođe, početkom
iduće godine će se smiriti.
“Očekujemo određeni pritisak i mogućnost rasta kamatnih stopa
relativno sporo i ne naglo, međutim, usporavanje će biti sigurno
činjenicom ulaska Hrvatske u europodručje”, kazao je
Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera.
Guverner HNB-a Boris Vujčić je još u
listopadu prošle godine najavio mogućnost rasta kredita i do 20
posto. Tada ga iz Vlade nisu shvaćali ozbiljno. Andrej
Plenković je to komentirao ovako:
“Neka on to malo sam objasni. Ako on nešto misli o tome, neka nam
priopći pa da vidimo što je.”
Sada je mnogo toga jasnije.
Dok inflacija građanima povećava troškove, Vladi povećava
prihode, kažu iz SDP-a, točnije predsjednik te
stranke Peđa Grbin:
“Porast prihoda od PDV-a je u doba inflacije veći. I pazite sad
ironije, svi u državi žive teže, a državni proračun se puni
bolje.”
I zato, kažu, Vlada dio mora vratiti građanima. Slično misle i u
Mostu. Pripremili su interpelaciju o radu Vlade u ekonomskoj
krizi koju će u ponedjeljak predstaviti kolegama u oporbi,
zajedno s prijedlogom mjera.