Ovog mladog demografa sjećate se po tome što je prije četiri godine rekao da je politika vlasti neozbiljna i dao ostavku na mjesto državnog tajnika za demografiju
Bilo je to prije otprilike 4 godine. On je bio državni tajnik za
demografiju, trajala je press konferencija o demografskim
mjerama, i on je jednostavno dao ostavku jer ni sam nije vjerovao
u ono što govori. Na takav odgovoran čin mi u Hrvatskoj nismo
navikli, zato vrijedi ponoviti. Marin Strmota
gostovao je sinoć u RTL Direktu.
“Nakon godinu i četiri dana kao demograf mladi čovjek smtram da
ovo nije dovoljno ozbiljno i s današnjim danom dajem ostavku na
mjesto državnog tajnika, jer država izumire ovo je najgore stanje
otkad postoji država. Pričati ovako neozbiljno o ovome kao mladi
čovjek Republike Hrvatske, građanin, otac i muž nezaposlene žene,
nezaposlenih roditelja, ne vjerujem da će se išta riješiti
ovakvim pristupom. Hvala vam lijepo”, kazao je i otišao.
Ima nas danas 3,88 milijuna ljudi, je li to bolje ili lošije od
onoga što je očekivao, odgovorio je sada u Direktu.
“Očekivali smo možda i lošiju brojku, prateći inozemnu statistiku
jer Hrvatska nema registar stanovnika, ljudi se nisu odjavljivali
kad su odlazili iz Hrvatske. Prema tome, ovo je najmanje lošo što
je moglo biti”, kazao je.
Samo Bugarska i još nekoliko zemalja imaju toliki pad, kazala je
voditeljica, na što se Strmota refererirao:
“Mi smo tu među pet najugroženijih zemalja – Bugarska, Rumunjska,
Litva, Latvija, mi.”
“Ako ovo nije alarm, ne znam što jest. Gubite stanovništvo, to ne
može nikako biti dobro. To je ekonomski problem, nije to samo
pitanje nacije. Ako smo dio Europe, postavlja se pitanje, kako vi
vodite tu vašu državu, i to koga gubite, najproduktivnije
stanovništvo, one koji bi trebali raditi, imati djecu”, dodao je.
Svaka treća osoba u Hrvatskoj danas prima mirovinu. Mladi i
sposobni odlaze vani. Dakle?
“Prije svega su ugroženi javni sustavi. 1980. godine imali ste
četiri čovjeka koja su radila, jedan je bio u mirovini. Sad je to
jedan prema jedan ili jedan prema 1,2. Jasno je da su ugroženi
prije svega mirovinski sustav, manjka radne snage. Kad dođe do
nekog blažeg oporavka, fali radne snage, moramo uvoziti ljude. To
je prije svega gospodarski sustav.”
Voditeljica je konstatirala da to onda ugrožava sve, tako i
politički sustav, u konačnici zbog popisa birača.
“Možemo konstatirati da je onda bolje da nas je manje. Je li? Da,
popis stanovništva bi trebao biti osnova za uređivanje ostalih
registara. Sad bi trebalo sređivati popise birača, osiguranika i
sve ostalo”, kazao je Strmota.
Koliko zabrinjava to što su ove brojke otkrile o Slavoniji, iz
Vukovarsko-srijemske županije iselilo je 20 posto ljudi, puno je
otišlo iz svih okolnih županija. Je li propao “projekt
Slavonija”?
“Slavonija je zaista tužna priča koju će svaki otamo znati
ispričati s dušom. Često sam tamo putovao, dovoljno je otići u
Osijek i vidjeti da je zatvoren svaki drugi lokal, vidi se da su
ljudi bježali, da su praktično bili prisiljeni. 20 posto je svaki
peti”, kazao je.
Sigurno da bi trebalo raditi na tome, a ne samo otići jednom
godišnje u Vukovar u “Kolonu sjećanja”…
“Slavoniji fali vizija razvoja, imala je deruralizaciju, odnosno
odlazak u gradove i mi nismo nadomjestili ekonomsku priču; želimo
li tamo nešto raditi ili je ostaviti kao žitnicu u prošlosti, kao
što je nekad bila”, kazao je dalje.
Osijek nema više niti 100.000 stanovnika, samo tri grada su preko
te brojke.
“To vam sve govori. To su mali gradovi, a Hrvatska je sama po
sebi, žalosna priča, mala država u odnosu na druge. To je mala
zemlja s malim brojem ljudi, a s velikim resursima, objektivno,
zaista je došlo vrijeme da se Hrvatskom počne malo bolje
upravljati”, komentirao je.
Dakle, spriječiti ljude da odlaze, one koji su otišli, povući
nazad. Kako se Strmoti čini Plenkovićev plan o 200.000 kuna za
povratnike?
“Mislim da to nema neku snagu, da to nije dovoljno za povratak
stanovništva. Trebat će puno više stvari napraviti, napraviti
cjelokupnu populacijsku politiku. Osim tih jasnih mjera
populacijske politike, Hrvatsku kao državu treba urediti, tijela
državne uprave nisu funkcionalna, nemate ruke za provoditi
politiku. Konačno, trebate nekakav politički konsenzus, dosadan
sam već i sebi ponavljajući, jasnu viziju razvoja, turizam ili
što, poljoprivreda. U kojoj smo mi to tranziciji? Već 30 godina.
To je predugo”, kazao je.
Je li ključ u tome da se ljudima omogući posao?
“Danas, u 21. stoljeću, dvohraniteljske obitelji, dio smo Europe,
to je model i to je ključno. Ali, unutar tog tržišta rada trebalo
bi provoditi neku obiteljsku politiku. Pandemija je pokazala da
se može ići na neku win-win varijantu, a da se oslobodi i neko
vrijeme za obitelj. Sad je vrijeme da država provede neku
politiku na tržištu rada kroz izmjene zakona”, rekao je,
smatrajući da iz toga može proizaći i nešto dobro.
Prije četiri godine Strmota je otišao zato što se Vlada nije
ozbiljno bavila demografskim problemima. A sad?
“Koliko vidim, ne bavi se sada. U svim vladama je vladala zabluda
da će ekonomska priča sve riješiti sama po sebi, rast BDP-a,
ekonomije. Međutim, demografski procesi su dugoročni, ne temelje
se samo na ekonomiji. To nas uči teorija demografske tranzicije,
da imamo pad nataliteta kroz prošlost, da unutar toga postoje
čimbenici. Novac i prihodi jesu bitni, ali imamo i
sociopsihološke čimbenike. Na njih treba djelovati, afirmacija
politike, pozitivna diskriminacija mladih, treba nam jasna
migracijska, stambena politika, socijalna politika. Sve to treba
kombinirati s ostalim politikama”, objasnio je.
Treba li netko dati ostavku nakon ovakvog popisa stanovništva? I
tko, ako nemamo ministra demografije niti ime demografija u bilo
kojem ministarstvu?
“Bilo bi lijepo vidjeti neku političku odgovornost nakon 30
godina u Hrvatskoj”, kazao je, “Svi se posipaju pepelom, a nitko
nije kriv. Ako su na čelu politike bili neki ljudi, onda su bili
i odgovorni. Imamo 90-e godine, možda krivu privatizaciju, krive
procese… Imali smo tranzicijski kapitalizam, što je najlošiji
oblik kapitalizma, devastirali smo Hrvatsku, ekonomiju, izgubili
smo onda neke vidove socijalne politike.”
Svi smo krivi? Strmota nije htio upirati u nikoga osobno, ali:
“Ja bih otišao da vidim da ne radim dobro svoj posao… Svi
akteri u društvu su krivi koji imaju bilo kakav utjecaj.”
Nije se složio da je prije četiri godine bio na neki način
zviždač:
“Bolje mi se sviđa ovaj nadimak što ste mi ga dali ‘Odmetnik’.”