Obavezno je četiri mjeseca prije i 12 mjeseci nakon 1.1.2023. jasno iskazivanje cijenama u kunama i eurima
Predsjednik Vlade Andrej Plenković zajedno s potpredsjednikom
Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem i
ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom
Ćorićem predstavili su danas Prijedlog zakona o uvođenju
eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te Smjernice za
prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
”Cilj je da prilagodba ide nesmetano, da omogući prilagodbu
gospodarstva i da se građani informiraju”, kazao je premijer i
najavio da će Zakon danas nakon konferencije za medije krenuti u
javno savjetovanje.
Od rujna cijene u kunama i eurima
Prema planu, od početka rujna, cijene će biti istaknute u eurima
i kunama.
“Da proces senzibiliziranja građana krene ranije. To bi trebao
biti 5. rujna. Želimo da ovaj proces bude jednostavan i bez
troškova bez građane. Što to znači? Pozivamo građane koji imaju
gotov novac kod kuće da ih već polože u banke jer će se novac u
kunama automatski pretvoriti u eure”, kazao je Plenković.
Premijer je kazao kako će cijene će još godinu dana, cijelu 2023.
bile istaknute u kunama i eurima.
“Od 1. siječnja 2023,. pa godinu dana će se moći mijenjati kune u
euro. Novčanice kuna će se u HNB-u moći besplatno zamijeniti
zauvijek”, izjavio je premijer.
Preračunavanje iz kuna u eure
Nakon premijera, o ovom zakonu govorio je ministar financija i
potpredsjednik Vlade Zdravko Marić. Koji je istaknuo kako se
u javnom savjetovanju nadaju dobiti još prijedloga kojima će ga
dodatno poboljšati.
”Inače jedna od napomena koju ću istaknuti je da iznosi navedni
u kunama, u pravnim instrumentima, po zakonskim propisima
i registrima od datuma uvođenja eura smatrat će se iznosima
u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno
pravilima
za preračunavanje i zaokruživanje”, rekao je Marić.
Kazao je kako će se novac u bankama automatski promijeniti u euro
prema tečaju za konverziju.
“Kod pravila preračunavanja je situacija jako važna. Paritet
7.534 se uzima, nije se još mijenjao. Zaokružuje se na dvije
decimale. Ukoliko je treća decimala manja od pet, druga decimala
ostaje, a ako je treća decimala jednaka ili veća, druga decimala
se povećava za jedan”, pojasnio je Marić.
Izuzeci od dvostrukog prikazivanja cijena
Obavezno je četiri mjeseca prije i 12 mjeseci nakon 1.1.2023.
jasno iskazivanje cijenama u kunama i eurima. Marić je rekao kako
je postojala ideja da se prije uvođenja eura jače istakne cijena
u kunama, a nakon uvođenja cijena u eurima, ali da je u razgovoru
s poslovnim subjekata došao odgovor da bi to iziskivalo velike
troškove pa se od tog odustalo.
Ministar financija je pojasnio kako postoji nekoliko iznimki od
dvostrukog iskazivanja cijena: automati za prodaju malih
proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, prigodne
prodaje i predmeti koji su unaprijed otisnuti.
“Račun svejedno mora biti iskazan u kunama i u eurima”, kaže
Marić.
I na izlistima plaća će neto plaća biti prikazana u kunama i u
eurima, dodao je ministar.
Zamjena kuna za eure
Dvanaest mjeseci će biti moguće besplatno zamijeniti gotov novac
kuna u novčanicama u bankama i Fini, a nakon toga samo u HNB-u.
Marić je kazao kako je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za
zamjenu po transakciji 100 novčanica ili kovanica.
”Možete i više, ali onda je moguća neka naknada”, rekao je
ministar financija.
Dodaje i dalje vrijedi pravilo da je će se s do 75 000 kuna
baratati u gotovom novcu, a iznad toga treba položiti na račun.
To vrijedi i kod konverzije kuna u euro.
Porast cijena s uvođenjem eura?
“To je jedno od najvažnijih pitanja kada gledamo iskustva drugih
zemalja. Strah od dodatnog pritiska na porasta cijena,
zaokruživanja cijena na više i efekt na inflaciju je uvijek
naglašavan kao možda najvažniji i najveći. Pokazalo se kako ovih
sedam zemalja koje su uvele euro, uključujući i
Sloveniju, da je taj efekt bio jednokratan, prve godine i
iznosio je oko 0.2. postotna boda”, rekao je ministar
financija.
Ministar je rekao kako baš zbog inflacije ovaj proces treba
promatrati još pozornije. Te se zato, naglasio je Marić,
aktivirali sve što je u njihovoj moći da zaustave neopravdan rast
cijena.
“Sam pojam neopravdanog povećanja nije lako definirati i
kontrolirati, ali zato smo svi tu”, rekao je Marić.
“Troškovi uvođenja eura postoje za državu i financijske
institucije, ne za građane”, naglasio je ministar financija.