Analizirane znanstvene studije i članci pokazuju da su cijepljene osobe znatno manje podložne zarazi nego necijepljene
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je tekst o zaražavanju
cijepljenih i necijepljenih. Priopćenje HZJZ-a prenosimo u
cijelosti.
“Znanstvene studije pokazuju – cijepljene osobe manje su podložne
zarazi od necijepljenih. Ako se i zaraze, rjeđe imaju teški oblik
bolesti, a količina virusa na sluznici kod cijepljenih brže opada
te su manje u mogućnosti prenijeti zarazu osobama u njihovom
okruženju.
Delta varijanta SARS-CoV-2 trenutno je prevladavajući soj virusa
koji se, za razliku od prethodne alfa varijante, pokazao puno
zaraznijim, brže se širi i lakše prenosi.
Cijepljene osobe znatno manje podložne zarazi nego necijepljene
Pridržavanjem epidemioloških mjera poput redovitog pranja ruku,
nošenja zaštitnih maski za lice i održavanja razmaka između
osoba, kao i što kraćim vremenom zadržavanja u zatvorenim
prostorima s više osoba, posebno u ovom hladnijem dijelu godine,
te cijepljenjem kao do sada dokazano najučinkovitijom mjerom
zaštite vlastitog zdravlja sve smo bliži konačnom cilju, a to je
završetak epidemije.
Recentna zbivanja u našem okruženju, prije svega u nekim nama
susjednim zemljama, te iskustva drugih zemalja u dosadašnjem
tijeku borbe s virusom i njegovim posljedicama, kao i javne
rasprave u našoj zemlji, potaknule su potrebu da još jednom, radi
točnog informiranja, zainteresiranoj javnosti predočimo cjelovitu
sliku i sve znanstveno dokazane i u praksi potvrđene činjenice,
jer samo tako možemo doći do istine.
Analizirane znanstvene studije i članci pokazuju da su cijepljene
osobe znatno manje podložne zarazi nego necijepljene. Ako se i
zaraze, cijepljeni rjeđe razvijaju teški oblik bolesti. Također,
manje su šanse da cijepljeni prenesu zarazu drugim osobama u
okruženju u usporedbi s necijepljenima.
Šest provedenih studija
Nizozemska studija (1) o djelotvornosti cjepiva u sprječavanju
transmisije virusa kontaktima u kućanstvu pokazuje da će u
63 % slučajeva biti spriječen prijenos virusa s cijepljene
oboljele osobe na nekoga od ukućana koji je cijepljen, a tek 40%
ako su ukućani necijepljeni.
Britanska studija (2) također je pokazala da cijepljene osobe
koje obole u manjoj mjeri zaražavaju svoje bliske kontakte nego
necijepljene osobe. Učinkovitost u sprječavanju transmisije
vremenom nakon cijepljenja opada kod oba cjepiva.
Zanimljiva su i iskustva zdravstvenih radnika u Škotskoj
cijepljenih Pfizerovim ili AstraZeneca cjepivom (3). Ukućani
cijepljenih zdravstvenih radnika su imali 30% manju šansu
zaražavanja 14 dana i više nakon što je zdravstveni radnik primio
prvu dozu cjepiva, a 5 % manju šansu zaražavanja 14 i više dana
nakon što je zdravstveni radnik primio drugu dozu cjepiva.
Cijepljenje bitno utječe na smanjenje transmisije virusa u
populaciji
S druge strane, u jednoj od studija (4) objavljenih u Lancetu
istraživači su utvrdili da je rizik od zaražavanja kućnih
kontakata podjednak neovisno o tome je li indeksni slučaj
cijepljen ili nije cijepljen. Maksimalna količina izlučivanja
virusa bila je jednaka kod cijepljenih i necijepljenih oboljelih
osoba, međutim brže je opadala kod cijepljenih osoba.
Do sličnog zaključka došli su i autori druge studije (5) koji su,
usporedbom periodičkih briseva i određivanja amplifikacijskih
ciklusa kod hospitaliziranih pacijenata, našli da cijepljeni i
necijepljeni pacijenti podjednako veliku količinu virusa izlučuju
na vrhuncu zaraznosti, ali se kod cijepljenih osoba količina
izlučivanja virusa znatno brže smanjuje nego kod necijepljenih.
Uz navedene, postoje i mnoge druge studije (6) kao i praktična
iskustva u različitim sredinama koja pružaju dovoljno dokaza da
cijepljenje bitno utječe na smanjenje transmisije virusa u
populaciji, te da, ako cijepljena osoba ipak oboli, ima manju
šansu prenijeti infekciju na svoje kontakte nego oboljela
necijepljena osoba.
Ta komparativna prednost koju cijepljene osobe imaju s vremenom
opada, što se nadoknađuje docjepljivanjem.”