Kombinacija ukazuje na skori kraj ere jeftinog novca, odnosno na to da je razdoblje niskih kamata pri kraju
Brzi oporavak gospodarstva s jedne strane, te rast inflacije s
druge, vode naravno k normalizaciji monetarne politike. No, prvo
slijedi završavanje kupovine vrijednosnih papira, a tek onda
povećavanje kamatnih stopa, rekao je Boris
Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, na nedavno
održanoj konferenciji Financijsko tržište, na kojoj je bila riječ
upravo o brzom oporavku gospodarstava nakon koronakrize, po
modelu tzv. V-krivulje, uz sve izraženije inflatorne pritiske.
Ovakva kombinacija ukazuje naravno na skori kraj ere jeftinog
novca, odnosno na to da je razdoblje niskih kamata pri kraju.
Tu su očekivanja da bi pandemijski, krizni program otkupa
vrijednosnih papira ECB-a mogao završiti u ožujku iduće godine, a
rasprava će se voditi oko toga hoće li se u prijelaznom razdoblju
‘asset purchase program’ povećati ili biti na razini koja je bila
regularna do sada, piše Novi list.
U jednom i drugom slučaju, prvo što će se događati u sekvenciji
poteza središnjih banaka je završavanje kupovine vrijednosnih
papira, a tek onda povećavanje kamatnih stopa, gdje u Europi to
znači prvo vjerojatno promjenu negativnih kamatnih stopa, odnosno
negativnih depozitnih kamatnih stopa.
To nije u planu za 2022., ali sasvim sigurno je da će promjene u
kupovini vrijednosnih papira utjecati na situaciju na tržištu,
rekao je guverner, dodajući da je zbog ovih očekivanja već došlo
do prvih korekcija cijena obveznica i dionica. Znači, uvjeti
financiranja su zasad povoljni, ali se očekuje početak postupne
normalizacije monetarne politike, zaključio je. Dakle,
kvantitativno popuštanje se bliži kraju, a postupni rast kamatnih
stopa sve je bliže.
Rast kamatnih stopa razveselit će štediše, koji sada na svoje
uloge u bankama ne dobivaju gotovo nikakav prinos, a s obzirom na
to da inflacija raste, realna kamata čak im je i negativna,
odnosno nagriza glavnicu. Depoziti se podižu, pri čemu se vani
više sele prema tržištu kapitala, a kod nas prema tržištu
nekretnina, koje je trenutno najpopularnije mjesto za
“deponiranje” viškova likvidnosti. Otud i toliki rast
cijena, objašnjavaju u Novom listu.
Promjena trenda kamatnih stopa, iz padajućih u rastuće, mogla bi
promijeniti preferencije. No, kod nas samo 20 posto građana
drži 90 posto depozita, pa će u ovom slučaju na dobitku ipak biti
manjina.
Rast kamatnih stopa neće međutim razveseliti dužnike, odnosno
korisnike kredita, ili one koji se tek spremaju podići ih, jer će
kapital postati skuplji. To vrijedi i za građane i za poduzeća i
za državu.